Razlika između inačica stranice »Austro-Ugarska«

Dodana 733 bajta ,  prije 3 godine
Izmene koje se odnose na polozaj Hrvata u carstvu.
m (uklonjena promjena suradnika 213.202.119.6 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Fojr)
(Izmene koje se odnose na polozaj Hrvata u carstvu.)
=== Politička podjela ===
 
Rijeka [[Leitha]] (''Lajta'') bila je granica između austrijske i ugarske polovice monarhije. Zapadni dio carstva pod austrijskom upravom nazvao se [[Cislajtanija]] (područje prije rijeke Leithe s austrijske perspektive), dok se istočni dio carstva pod mađarskom upravom nazivao se [[Translajtanija]] (područje preko rijeke Leithe). [[BiH|Bosnom i Hercegovinom]] koja je bila pod austrougarskom upravom od [[1878]]., zajednički su upravljali oba dijela monarhije. Hrvatska je takozvanom nagodbom, austro-ugarskom od 1867. i hrvatskom-ugarskom od 1868 umnogome potpali pod vlast Budimpešte. Austro-ugarskom nagodbom od 1867., zaključenom sa feudalnim vlastodršcima Mađarske, Beč je, ne vodeći računa o državno-pravnom položaju Hrvatske, ovu izručio Mađarskoj, a posle toga Hrvatski sabor primio hrvatsko-ugarsku nagodbu i time dao izvršnu i zakonodavnu vlast kao "zajedničke poslove" Mađarskoj. Time je od ukupnih prihoda Slovenije i Hrvatske 56% isao Budimpeštu, pa je time dato pravo na finansije Mađarskim feudalcima. U to doba pojačana je Mađarizacija Hrvatske, a feudalci iz Budimpešte sprovodili su Košutovu parolu iz 1848., -Meni nije poznato da postoji hrvatski narod-.
 
Ova tablica prikazuje stanje u monarhiji prema popisu stanovništva od [[31. prosinca]] [[1910]].<ref name="popis">Popis stanovništva od 31. prosinca 1910. godine, objavljan u: ''Geographischer Atlas zur Vaterlandskunde an der österreichischen Mittelschulen''. K. u. k. Hof-Kartographische Anstalt G. Freytag & Berndt, Beč 1911.</ref> godine.
Anonimni suradnik