Austro-Ugarska: razlika između inačica

Rijeka [[Leitha]] (''Lajta'') bila je granica između austrijske i ugarske polovice monarhije. Zapadni dio carstva pod austrijskom upravom nazvao se [[Cislajtanija]] (područje prije rijeke Leithe s austrijske perspektive), dok se istočni dio carstva pod mađarskom upravom nazivao se [[Translajtanija]] (područje preko rijeke Leithe). [[BiH|Bosnom i Hercegovinom]] koja je bila pod austrougarskom upravom od [[1878]]., zajednički su upravljali oba dijela monarhije. Hrvatska je takozvanom nagodbom, austro-ugarskom od 1867. i hrvatskom-ugarskom od 1868 umnogome potpali pod vlast Budimpešte. Austro-ugarskom nagodbom od 1867., zaključenom sa feudalnim vlastodršcima Mađarske, Beč je, ne vodeći računa o državno-pravnom položaju Hrvatske, ovu izručio Mađarskoj, a posle toga Hrvatski sabor primio hrvatsko-ugarsku nagodbu i time dao izvršnu i zakonodavnu vlast kao "zajedničke poslove" Mađarskoj. Time je od ukupnih prihoda Slovenije i Hrvatske 56% isao Budimpeštu, pa je time dato pravo na finansije Mađarskim feudalcima. U to doba pojačana je Mađarizacija Hrvatske, a feudalci iz Budimpešte sprovodili su Košutovu parolu iz 1848., -Meni nije poznato da postoji hrvatski narod-.