Razlika između inačica stranice »Harmonijsko titranje«

Dodano 3.090 bajtova ,  prije 3 godine
nadopunio Harmonijsko titranje
(Nadopunio Harmonijsko titranje)
(nadopunio Harmonijsko titranje)
 
[[datoteka:Bow hand Violoncello.jpg|mini|desno|290px|Povučemo li [[gudalo]]m po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti [[ton]].]]
 
[[datoteka:Tuning fork on resonator.jpg|mini|desno|290px|Glazbena viljuška.]]
 
[[datoteka:Fluiers.jpg|mini|desno|290px|Moldavske [[frula|frule]].]]
 
Napeta i na krajevima učvršćena [[žica]] može izvoditi [[transverzalni val|transverzalne]] mehaničke titraje, okomito na smjer žice. Time što je žica na krajevima učvršćena već je unaprijed određeno da se na njenim krajevima stvaraju čvorovi [[Stojni val|stojnog vala]]. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti [[ton]]. Onaj ton koji nastaje kod titranja žice gdje je samo jedan trbuh po sredini zove se '''osnovni ton'''. Tome osnovnom tonu pripada osnovna [[frekvencija]] ''f<sub>0</sub>'' i [[valna duljina]] ''λ<sub>0</sub>''. Kako je razmak od čvora do čvora, to jest [[duljina]] ''l'' žice jednaka polovini valne duljine, to jest:
 
Znači da je sada frekvencija trostruko veća od osnovne frekvencije. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
=== Titranje štapova ===
Štapovi titraju slično kao i žice. Kada se po sredini udari štap koji je na krajevima slobodan, titra stojnim transverzalnim valom koji ima 2 čvora. Ton koji se pri tom čuje je osnovni. Međutim, štap može proizvoditi i više titraje od osnovnih. Stoga se štapovi upotrebljavaju kao jezičci kod [[Harmonika|harmonike]] i [[ksilofon]]a.
 
==== Glazbena viljuška ====
'''Glazbena viljuška''' je savijen štap, pričvršćen u sredini, a služi za udešavanje [[klavir]]a i drugih muzičkih instrumenata. Viljuška titra tako da je na njenim krajevima trbuh titraja, a čvorovi se nalaze blizu zaobljenja. Obična glazbena viljuška ima frekvenciju 435 [[Hz]] i daje ugodan ton koji se zove normalni a.
 
=== Titranje ploča ===
Ploče titraju kada se pričvrste u jednoj točki, pa se po obodu povuče gudalom. Pri tome ne titra čitava ploča, nego samo pojedini dijelovi. Po dva dijela koja titraju suprotnim smjerovima rastavljena su čvornim linijama. Pričvrstimo li metalnu ili staklenu ploču i pospemo li je sitnim pijeskom, pijesak će se kod titranja ploče sakupljati na onim mjestima koja ne titraju. Tako nastaju različite pravilne figure koje zovemo [[Ernst Florens Friedrich Chladni|Chladnijevim figurama]]. Te figure mogu biti različitog oblika već prema tome na kojem mjestu povučemo gudalom i gdje stavimo prst. Muzički instrumenti kod kojih se upotrebljavaju ploče, odnosno membrane, jesu [[bubanj]], [[gong]] i zvono.
 
=== Svirale ===
Svirale su sprave u kojima nastaje ton zbog [[longitudinalni val|longitudinalnog titranja]] [[zrak]]a koje pobuđujemo usnama ili jezičcem. Svirala ima otvorenih i zatvorenih. Zatvorena svirala obično ima oštar brid na koji udara zrak, pa prouzrokuje titranje stupca zraka u [[cijev]]i. Trbuh titraja nastaje na otvorenom kraju, a čvor na zatvorenome. Prema jačini puhanja nastaje jedan, dva ili tri čvora. Kako je razmak od čvora do trbuha četvrtina valne duljine, to je duljina osnovnog vala ''λ'' zatvorene svirale
 
:<math>l = \frac{\lambda}{4} </math>
 
pa je frekvencija:
 
:<math>f = \frac{v}{4 \cdot l} </math>
 
Kod otvorene svirale nastaje trbuh na oba kraja. Prema jakosti puhanja javlja se različit broj čvorova. Kako je razmak od trbuha do trbuha pola valne duljine, to jest:
 
:<math>l = \frac{\lambda}{2} </math>
 
odnosno:
 
<math>f = \frac{v}{2 \cdot l} </math>
 
Usporedimo li obje svirale, otvorenu i zatvorenu, vidjet ćemo da zatvorena daje niži ton od otvorene. Broj titraja zatvorene svirale je polovina broja titraja otvorene svirale.
 
=== Čovječji glas ===
 
Izvor titranja kod stvaranja čovječjeg glasa su dvije membrane u grlu, takozvane [[glasnice]]. [[Mišić]]jem se mijenja napetost tih membrana i time vlastita frekvencija titranja. Do titranja dolazi podražajem glasnica strujom zraka iz [[pluća]]. Pri stvaranju tona sudjeluje sutitranje zatvorenog zraka u [[Usta|usnoj]] i [[nos]]noj šupljini.
 
== Izvori ==