Hanza: razlika između inačica

Gubitak moći Hanze počinje s jačanjem teritorijalnih sila na području Baltika. Gradovi kojima je do tada upravljala Hanza, moraju priznati vlast mjesnih vladara. Kasnije, kad je otkrivena [[Amerika]], težište trgovine izmješta se sa Baltika. Pri tome, obujam trgovine Hanze opada, a nastaju i snažni konkurenti koji umanjuju značaj Hanze za pojedine gradove - odnosno trgovce. Način trgovanja uz plaćanje [[srebro|srebrnim]] novcem, uobičajen u Hanzi se mijenja, pojavljuju se [[Nizozemska|holandski]] trgovci i razbijaju Hanzin trgovački monopol na Baltiku, a pojedini gradovi u tim uvjetima gube interes za članstvo u Savezu, i slijede svoje interese. Uz to, raste i politički autoritet njemačkih knezova koji ograničavaju Hanzu u njenim aktivnostima. Pokušaj [[Španjolska|Španjolske]] da pridobije suradnju s Hanzom u organiziranju trgovine s njenim kolonijama propada zbog unutrašnjih neslaganja u Hanzi između [[katoličanstvo|katoličkih]] i [[protestantizam|protestantskih]] struja unutar nje.

 

 

Zadnji formalni sastanak Hanze bio je [[1669]]. u [[Lübeck]]u. Lübeck, [[Bremen]] i [[Hamburg]] smatrali su se članovima Hanze do [[1862]], a Hamburg se i danas zove ''Hansestadt Hamburg''.