Zvuk: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[datoteka:Spherical pressure waves.gif|mini|desno|250px|Zvuk se širi u obliku prostornih [[
[[datoteka:Onde compression impulsion 1d 30 petit.gif|mini|desno|250px|Primjer [[
[[datoteka:Onde cisaillement impulsion 1d 30 petit.gif|mini|desno|250px|Primjer [[transverzalni val|transverzalnog vala]].]]
Redak 9:
[[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|250px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih valova.]]
'''Zvuk''' je [[Mehanički valovi|mehanički val]] [[frekvencija]] od 16 [[Hz]] do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko [[uho]]. Zvuk frekvencije niže od 16 Hz naziva se [[infrazvuk]]om, zvuk frekvencije više od 20 kHz [[ultrazvuk]]om, a ako je frekvencija viša od 1 GHz, [[hiperzvuk]]om. Zvuk nastaje više ili manje [[period]]ičnim [[titranje]]m izvora zvuka koji u neposrednoj okolici mijenja [[tlak]] sredstva ([[medij]]a), poremećaj tlaka prenosi se na susjedne [[čestica|čestice]] medija i tako se širi u obliku uglavnom [[
Zvuk se širi bez prijenosa [[masa|mase]], ali se zvukom prenose [[Impuls sile]] i [[energija]]. U svezi s tim, definiraju se [[jakost zvuka|jakost]], razina jakosti, [[glasnoća]] i razina glasnoće zvuka ([[akustika]]). Kao i u ostalim vrstama valova, i u širenju zvuka očituju se pojave svojstvene svakom [[val]]nom gibanju, kao što su [[apsorpcija]], [[Dopplerov učinak]], [[interferencija valova]], lom ([[refrakcija]]), odbijanje ([[refleksija]]), [[ogib]] ([[difrakcija]]).
Redak 15:
U [[glazba|glazbi]], zvuk se razlikuje od [[ton]]a u užem smislu riječi i od [[šum]]a po odnosima parcijalnih tonova ili parcijala. Parcijali tona maksimalno su [[Harmonijsko titranje|harmonični]], dok su parcijali zvuka tek djelomično harmonični (više je neharmoničnih gornjih parcijalnih tonova nego kod zvuka), a kod šuma su odnosi parcijala posve neharmonični. Osnovna obilježja zvuka (visina, jakost, trajanje i boja) istoznačna su s osnovnim obilježjima tona, samo ih je teže precizno odrediti nego za ton. Pojam zvuk koristi se u glazbi, ponajprije u svakodnevnoj uporabi, i kao sinonim za pojedinačna i skupna obilježja zvuka (na primjer zvukovnu boju) ili osjetilni dojam zvučanja nekih [[glazbala]] ili ansambala (na primjer zvuk [[Orgulje|orgulja]], zvuk [[zbor]]a). <ref> '''zvuk''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67594] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
Zvuk se širi zbog [[elastičnost|elastične]] veze među [[molekula]]ma sredstva. U [[plin]]ovima i [[tekućina]]ma valovi zvuka su isključivo [[
== Svojstva ==
|