Kiša: razlika između inačica

{{dz}}

[[Datoteka:Here comes rain again.jpg|mini|240px|Kapljice kiše u lokvi vode]]

 

'''Kiša''' ili '''[[dažd]]''' je oborina tekuće [[voda|vode]] u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja. Gusta oborina kapljica manjih od 0,5mm u [[promjer]]u se zove ''rosulja.'' Ponekad u oblacima ima izvanredno mnogo finih čestica prašine ili [[pijesak|pijeska]] uzdignutih s tla pješčanim ili prašinskim olujama u suhim područjima. Ove čestice padaju zajedno s kišom dajući joj crvenkastu do žućkastu boju (''blatna'' ili ''krvava kiša'' u našim krajevima). Kiša promjenjiva inteziteta iz kumulonimbusa naziva se ''pljusak.'' Oblačni elementi su sićušne kapljice vode i/ili kristalići [[led]]a, koji nastaju [[kondenzacija|kondenzacijom]] ili sublimacijom vodene pare. Oborinski elementi (kišne kapi, kristali, pahuljice) mnogo su veći i nastaju drugim fizikalnim procesima, koji nužno ne slijede iza nastanka oblačnih elemenata. Oborinski elementi najčešće nastaju na tri načina:

 

Topla kiša najprije nastaje na isti način kao i hladna kiša, ali kapljice oblaka ne smrzavaju nego se samo međusobno sudaraju dok ne postanu toliko velike i teške da počnu padati. Pošto tijekom tog procesa uvijek iznova kapljice oblaka isparavaju, ovaj proces u pravilu traje duže nego proces nastanka hladne kiše.

 

 

Generalno, kiša je nešto ispod [[pH]] 6, zbog apsorbcije atmosferskog [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]], koji se u kapi pretvara u manje količine [[ugljikova kiselina|ugljikove kiseline]]. Kiša ispod pH 5,6 se smatra kiselom kišom.