Kosovo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 102:
Ustavom iz [[1974.]] proširena su autonomna prava, a [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]] je izjednačena s ostalim republikama na saveznoj razini.
 
[[1980.]] godine Albanci [[albanski nemiri na Kosovu 1981.|prosvjeduju]] i traže službeno ravnopravan status Kosova kao republike unutar SFR [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]]. Krajem 1980-ih su uslijedili novi nemiri, što je rezultiralo slanjem novih milicijskih snaga na Kosovo. No, [[1989.]] godine gubi status autonomne pokrajine u [[SFRJ]], degradiran je Ustav Pokrajine. Srbija ipak, kao i za [[Vojvodina|Vojvodinu]], zadržava člana Predsjedništva SFRJ iz Kosova. Kao odgovor na ove poteze, skupina albanskih političara donosi „Ustav Republike Kosova“ u Kačaniku i proglašava neovisnost Kosova. Počinju sukobi s jugoslavenskim i srpskim vodstvom, a veliki dio albanskog življa bojkotira popis stanovništva [[1991.]] kao i sve izbore održane od tada. Na [[Referendum o neovisnosti Kosova|referendumu iz 1991.]], koji Srbija ne priznaje, većina se izjašnjava za neovisnost. Kosovo 1992. sa Srbijom postaje dio [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Sukobi se zaoštravaju [[1996.]] godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između [[KosovskaOslobodilačka oslobodilačkavojska armijaKosova|KosovskeOslobodilačke oslobodilačkevojske armijeKosova]] i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslavenskih snaga s druge. U ratu ([[1998.]]-[[1999.]]) izbjeglo je preko pola milijuna Albanaca i skoro 300.000 Srba i ostalih, bilo je 12.000 mrtvih (9.000-10.000 Albanaca, 1.000-2.000 Srba, Roma, [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i drugih). 1999. godine [[NATO]] izvodi bombardiranje SRJ i preuzima Kosovo od jugoslavenskih snaga, a UN stavlja to područje pod svoj protektorat, donoseći ''[[UN-ova rezolucija br. 1244|rezoluciju 1244]]''. Dolazi do velikog egzodusa preostalog nealbanskog (uglavnom srpskog) stanovništva. Neredi se nastavljaju 15. ožujka 2004., 18-godišnji Srbin, Jovica Ivić, biva ubijen u selu Čaglavici u središnjem dijelu Kosova.<ref>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2004&mm=03&dd=15&nav_category=12&nav_id=135320</ref> Lokalni Srbi iz sela su organizirali demonstracije i blokirali promet u znak protesta zbog ubojstva.
Dana 16. ožujka, troje albanske djece utopilo se u rijeci Ibar u selu Čabar, pored srpskog mjesta Zubin Potok. Četvrti dječak je preživio. Nagađalo se da su on i njegovi prijatelji proganjani do rijeke od Srba iz osvete za strijeljanje Ivića prethodni dan, i da je to uzrok utapanja djece. <ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3667839.stm</ref>
UN-ov glasnogovornik policije Neeraj Singh izjavio je da je preživjeli dječak bio pod jakim pritiskom albanskih novinara koji su predložili što treba reći. Istraga je pokazala da dijete nije govorilo istinu o događaju, što je dovelo srpsku javnost da vjeruje da je protusrpsko nasilje koje se dogodilo zbog tog nepostojećeg zločina bilo unaprijed planirano. <ref>http://reliefweb.int/report/serbia/lack-evidence-stalls-probe-drowning-3-kosovo-children-un-mission-says</ref> <ref>http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/2004/04/040429-SVETLA-001</ref> Oko 4.000 Srba je protjerano, zapaljeno je 935 srpskih kuća, 10 javnih objekata (škole, zdravstveni centri i poštanski uredi) i 35 kršćanskih samostana i crkvi.<ref>http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2010&mm=03&dd=17&nav_id=65852</ref>