Inačica od 23. lipnja 2016. u 12:44 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 5. rujna 2016. u 14:52 uredi ukloni ovu izmjenu 78.2.125.56 (razgovor) →‎Srednji vijek Novija izmjena →
Redak 150: U V. st. pod najezdom [[barbari\|barbarskih]] plemena pada [[Zapadno Rimsko Carstvo]]. Prije samog upada u Italiju [[Ostrogoti]] zauzimaju čitav zapadni [[Balkan]] i [[Istra\|Istru]]. U vrijeme [[bizant]]skog cara [[Justinijan]]a (527. - 565.) Lovran i čitava Istra su u sastavu Istočnog Rimskog Carstva - Bizanta. Godine 600. papa [[Grgur I.]] piše dalmatinskom biskupu Maksimu: " ... Zbog [[Slaveni\|Slavena]] sam vrlo žalostan i zabrinut, budući da su preko Istre počeli prodirati u [[Italija\|Italiju]]". Ubrzo nakon toga Slaveni ([[Hrvati]]) zauzeli su ~~cijelu~~velik ~~Istru~~dio Istre. Za vrijeme pontifikata pape [[Ivan IV., papa\|Ivana IV.]]: (640. - 642.) kako se doznaje iz njegove biografije, odnosi sa Hrvatima u Istri su miroljubivi, te on šalje opata Martina da od Slavena otkupi kršćanske zarobljenike. Izgleda da Lovran nije stradao u prodoru Slavena. U VII. st. anonimni kozmograf iz [[Ravenna\|Ravenne]] u djelu ''"Ravenati Annonymi Cosmographia"'', sastavljenom na temelju starijih spisa, u kratkom opisu Istre spominje gradić '''Lauriana''' - današnji Lovran.

Lovran: razlika između inačica