Inačica od 6. rujna 2016. u 07:39 uredi Gracij (razgovor \| doprinosi) 1.143 edits nova stranica: '''Austrijski Lloyd''' (Österreichische Lloyd, Lloyd triestino, Lloyd austriaco) je bilo prvo i najveće parobrodarsko društvo na Jadranu. Osnovano je u Trstu 1833. godin...		Inačica od 6. rujna 2016. u 07:42 uredi ukloni ovu izmjenu Gracij (razgovor \| doprinosi) 1.143 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 6: Djelatnici ovog ovoga društva bili su kapetani i ostala posada na brodu. Najvećim su dijelom bili iz istočnojadranskih krajeva gdje žive Hrvati, od Istre preko sjevernog hrvatskog primorja, Lošinja, Dalmacije do Boke kotorske. 1870. godine udio Hrvata u Austrijskom Lloydu bio je oko 80% Hrvata, od čega 33,5% iz Boke. Ističu se [[Andrija Verona]], [[lučki kapetan]] Lloydova arsenala i [[Gaetan Florio]], zapovjednik. Mnogo je kapetana bilo iz Prčanja, osobito iz roda Sbutega. Vremenom je udio Hrvata iz Boke narastao u sastavu nautičkoga osoblja na parobrodima Lloydova društva. Dio je došao do odgovornih mjesta uprave Društva. <ref name="Naše more"/> Prvi nautički inspektor u »Austrijskome Lloydu« bio je [[Marko Blaž Florio]].<ref name="enciklopedija, Florio">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19936 Hrvatska enciklopedija] ''Florio'', LZMK, Zagreb (pristupljeno 4. rujna 2016.)</ref> Austrijski je Lloyd je dan od uzroka propasti [[jedrenjaštvo\|jedrenjaštva]] na istočnom Jadranu. Austrija je favorizirala tršćansku luku i njezino pomorstvo, osobito [[parobrodarstvo]], dok je bila sasvim ravnodušna prema stanju trgovačke mornarice na ostalim dijelovima obale. Zato što je imao državnu potporu u politici i kapitalu, lakše je svladao krizu i slom jedrenjaka [[duga plovidba\|duge plovidbe]] 1880-ih. Ostali istočnojadranski krajevi pod austrijskom vlašću nisu dobili takvu pomoć, nego su naprotiv dobili još visoke i teške namete. Mnogi su tad rasprodali svoje jedrenjake. Tome je osobito pridonijelo što je Austrijski Lloyd odlučio graditi nove parobrode. Društvo je dobilo i dodatnu državnu protekciju. Već 1838. godine carska odluka zabranila je da [[kabotažna plovidba\|kabotažnu plovidbu]] između austrijskih luka obavljaju, nego da to smije samo domaći. Otad je Lloyd postao jedini brodar na tom polju.<ref name="Naše more"/> Tada su mnogi pomorci nakon propasti svojih jedrenjaka počeli raditi u Austrijskom Lloydu, a s njima su se i njihove obitelji preselile u Trst. Osobito su to bili Hrvati iz Boke kotorske. Iskustvo hrvatskih pomoraca pomoglo je uspostavi prvih Lloydovih linija ka i na Levantu, u Indiji, Kini i Japanu. Procvat Austrijskog Lloyda uvelike je zasluga Hrvata.<ref name="Naše more"/> Iako je mnogo zarađivao na Hrvatima, Austrijski Lloyd nije se zahvalno ponio prema tim krajevima. [[Gazzetta di Zara]] je tekstom iz 19. rujna 1850. napada Lloyd zbog takve politike. Prigovorila mu je da na prugu za Dalmaciju stavlja svoje najlošije brodove, premda je ta linija najrentabilnija.<ref name="Naše more"/> == Izvori ==

Austrijski Lloyd: razlika između inačica