Inačica od 4. rujna 2016. u 07:56 uredi Gracij (razgovor \| doprinosi) 1.143 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 6. rujna 2016. u 08:15 uredi ukloni ovu izmjenu Gracij (razgovor \| doprinosi) 1.143 edits →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 30: Za doba mletačke vlasti, nalazilo se u komuni, zajedno sa [[Kotor]]om, [[Perast]]om i [[Dobrota\|Dobrotom]]. Istaknute obitelji iz Prčnja koja su obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja su [[Đurović\|Đurovići]], [[Florio\|Floriji]], [[Lazzari]]ji, [[Luković]]i, [[Sbutega\|Sbutege]], [[Verona (obitelj)\|Verone]], [[Radoničić]]i i drugi.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/121010 Lovorka Čoralić. Recenzija knjige Don Niko LUKOVIĆ, Prčanj, Pomorski muzej Crne Gore Kotor, Kotor, 2010. Croatica Christiana Periodica, Vol.35 No.68 Prosinac 2011.]</ref> Početkom 19. stoljeća, uz Dobrotu i Perast, Prčanj je od svih bokokotorskih mjesta dao najviše brodova i kapetana. <ref name="Naše more">[http://hrcak.srce.hr/file/12379 "Naše more" 53(1-2)/2006] Vesna Čučić: Bokelji između Boke i Trsta, str. 77 (pristupljeno 6. rujna 2016.)</ref> == Kulturne znamenitosti ==

Prčanj: razlika između inačica