Austrijski Lloyd: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Gracij (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Gracij (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
'''Austrijski Lloyd''' (nje. ''Österreichischer Lloyd'', tal. ''Lloyd Austriaco'' od 1921. ''[[Lloyd triestino]]'') je bilo prvo i najveće parobrodarsko društvo na Jadranu. Osnovano je u [[Trst]]u [[1833.]] godine. Uzor mu je bio londonski [[Lloyd]]. <ref name="Naše more">[http://hrcak.srce.hr/file/12379 "Naše more" 53(1-2)/2006] Vesna Čučić: Bokelji između Boke i Trsta, str. 78-80 (pristupljeno 5. rujna 2016.)</ref>
 
Austrijski je Lloyd osnovan kao ustanova i zajednica pomorskih osiguratelja i privrednika. I. sekcija ovog društva opskrbljivala je vijestima [[pomorska trgovina|trgovce]], [[pomorsko osiguranje|osiguratelje]] i [[pomorstvo|pomorce]]. 1836. godine dobio je II. sekciju, jer je djelatnost proširio i na parobrode. Tad su uz glavnicu od milijun forinta nabavili prvih šest [[parobrod|parobroda]] izgrađenih u Engleskoj. III. sekcija izdaje od 1852.
službeni glasnik Društva [[Annuario marittimo]].<ref name="Naše more"/> Taj odjel Austrijskog Lloyda, literarno-umjetnički odjel (nje. Literarisch–artistische Abteilung des Österreichischen Lloyd, tal. ''Terza Sezione Letteraria Artistica del Lloyd Austriaco'') djelovao je od 21. lipnja 1849. do 1928. godine. Ovo je dioničko društvo pri sebi imalo tiskaru, a glavnica je bila 50.000 [[gulden]]a.
 
[[Datoteka:Giornale del Lloyd Zeitungskopf 30.1.1835 ÖNB.jpg|mini|lijevo|Zaglavlje dnevnika Austrijskog Lloyda od 30. siječnja 1835. godine., na talijanskom.]]
Djelatnici ovog ovoga društva bili su kapetani i ostala posada na brodu. Najvećim su dijelom bili iz istočnojadranskih krajeva gdje žive Hrvati, od Istre preko sjevernog hrvatskog primorja, Lošinja, Dalmacije do Boke kotorske. 1870. godine udio [[Hrvati|Hrvata]] u Austrijskom Lloydu bio je oko 80% Hrvata, od čega 33,5% iz [[Bokeljski Hrvati|Boke]]. Ističu se [[Andrija Verona]], [[lučki kapetan]] Lloydova arsenala i [[Gaetan Florio]], zapovjednik. Mnogo je kapetana bilo iz [[Prčanj|Prčanja]], osobito iz roda [[Sbutega]]. Vremenom je udio Hrvata iz Boke narastao u sastavu nautičkoga osoblja na parobrodima Lloydova društva. Dio je došao do odgovornih mjesta uprave Društva. <ref name="Naše more"/> Prvi [[nautički inspektor]] u »Austrijskome Lloydu« bio je [[Marko Blaž Florio]].<ref name="enciklopedija, Florio">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19936 Hrvatska enciklopedija] ''Florio'', LZMK, Zagreb (pristupljeno 4. rujna 2016.)</ref>
 
Austrijski je Lloyd je dan od uzroka propasti [[jedrenjaštvo|jedrenjaštva]] na istočnom Jadranu. [[Austrija]] je favorizirala [[tršćanska luka|tršćansku luku]] i njezino pomorstvo, osobito [[parobrodarstvo]], dok je bila sasvim ravnodušna prema stanju [[trgovačka mornarica|trgovačke mornarice]] na ostalim dijelovima obale. Zato što je imao državnu potporu u politici i kapitalu, lakše je svladao [[gospodarska |krizu]] i [[slom (gospodarstvo)|slom]] [[jedrenjak|jedrenjaka]] [[duga plovidba|duge plovidbe]] 1880-ih. Ostali istočnojadranski krajevi pod austrijskom vlašću nisu dobili takvu pomoć, nego su naprotiv dobili još visoke i teške namete. Mnogi su tad rasprodali svoje jedrenjake. Tome je osobito pridonijelo što je Austrijski Lloyd odlučio graditi nove parobrode. Društvo je dobilo i dodatnu državnu [[Protekcionizam|protekciju]]. Već 1838. godine carska odluka zabranila je da [[kabotažna plovidba|kabotažnu plovidbu]] između austrijskih luka obavljaju, nego da to smije samo domaći. Otad je Lloyd postao jedini brodar na tom polju.<ref name="Naše more"/> [[Datoteka:Gebäude des Lloyd Triestino in Triest 2.JPG|mini|lijevo|Palača Austrijskog Lloyda u Trstu.]]
Tada su mnogi pomorci nakon propasti svojih jedrenjaka počeli raditi u Austrijskom Lloydu, a s njima su se i njihove obitelji preselile u Trst. Osobito su to bili Hrvati iz Boke kotorske.
Iskustvo hrvatskih pomoraca pomoglo je uspostavi prvih Lloydovih linija ka i na [[Levant|Levantu]], u [[Indija|Indiji]], [[Kina|Kini]] i [[Japan|Japanu]]. Procvat Austrijskog Lloyda uvelike je zasluga Hrvata.<ref name="Naše more"/>
Iako je mnogo zarađivao na Hrvatima, Austrijski Lloyd nije se zahvalno ponio prema tim krajevima. [[Gazzetta di Zara]] je tekstom iz 19. rujna 1850. napada Lloyd zbog takve politike. Prigovorila mu je da na prugu za Dalmaciju stavlja svoje najlošije brodove, premda je ta linija najrentabilnija.<ref name="Naše more"/>