Družba Isusova: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m sitno using AWB |
||
Redak 39:
Poznati isusovački znanstvenici su i [[Bartol Kašić]], [[Ruđer Bošković]], [[Jakov Mikalja]], [[Ivan Vreman]], [[Juraj Habdelić]], [[Ardelio della Bella]], [[Ferdinand Konščak]], [[Rajmund Kunić]], [[Benedikt Stay Stojković]], [[Ignacije Szentmartony]], [[Ivan Luka Zuzorić]], [[Francesco Cetti]], [[Bonaventura Cavalieri]], [[Pierre Teilhard de Chardin]], [[Emile Licent]], [[János Sajnovics]], [[Nikola Kopernik]]<ref name="Vinković">Mr. Karlo Vinković: Nedemokratski obračun s papom. La Sapienza popustila manjini. Ukupan broj profesora i predavača na Sveučilištu La Sapienza je 4500, peticiju je potpisalo njih 68. [[Hrvatsko slovo]], str. 29, petak, 25. siječnja 2008.</ref>...
[[Stjepan Glavač]] je napravio prvi zemljovid Hrvatske. To je bilo 1673. godine. Tada je upotrijebljeno po prvi put mjerilo u [[hrvatska milja|hrvatskoj milji]] (''millaria croatica''). [[Kazimir Bedeković Komorski]] je filozofskim traktatom o [[Isaac Newton|Newtonovom]] radu pionirski pridonio uvođenju novih fizikalnih djela u znanost.<ref>
[[Ignacije Szentmartony]] je istraživao [[Amazonija|Amazoniju]]. Na osnovu njegovih mjerenja duž [[Rio Negro|Rio Negra]] kartografirana su tamošnja područja. Zbog lošeg postupanja kolonista prema domaćem stanovništvu, digao je svoj glas protiv toga, zbog čega je bio sankcioniran.<ref>[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na_danasnji_dan/hrvatski_isusovac_koji_je_istrazivao_amazoniju__1718/1141970.html Dnevno.hr] Na današnji dan - hrvatski isusovac koji je istraživao Amazoniju - 1718., 27. listopada 2012.</ref>
Redak 53:
==Isusovci u Hrvatskoj==
U [[Hrvatska|Hrvatsku]] su isusovci došli još za života Ignacija Lojolskog. Prvi Hrvat isusovac je [[Toma Zdelarić]] koji je stupio u isusovce [[1554]]. U hrvatskim gradovima isusovci otvaraju svoje škole i rezidencije u kojima razvijaju svoj uobičajeni apostolat. U Zagreb dolaze [[1606]]. a već slijedeće godine osnivaju gimnaziju. Promicanje njihova studija filozofije na viši studij bilo je utiranje puta zagrebačkom sveučilištu. U [[Rijeka|Rijeci]] otvaraju gimnaziju [[1627]]., u [[Varaždin]]u [[1636]]., u [[Dubrovnik]]u počinju graditi kolegij [[1662]]. a sagradili su i [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkvu sv. Ignacija]] [[1725]]. godine, u [[Osijek]] stižu [[1687]]., u [[Petrovaradin]] [[1693]]. i [[Požega|Požegu]] [[1698]]., a u [[Split]] [[1722]]. godine.
Hrvatski isusovci imaju vlastitu redovničku pokrajinu, koja se naziva Hrvatska pokrajina Družbe Isusove. Ova redovnička pokrajina teritorijalno zahvaća područja više državâ, te se osim Hrvatske i [[BiH|Bosne i Hercegovine]], proteže također na [[Srbija|Srbiju]], [[Crna Gora|Crnu Goru]], [[Makedonija|Makedoniju]], [[Kosovo]] i [[Bugarska|Bugarsku]]. Sjedište joj je u [[Zagreb
Najpoznatiji hrvatski isusovci:
Redak 90:
Od misionara je najpoznatiji [[Ante Gabrić]].
Danas u Zagrebu isusovci vode [[Filozofski fakultet Družbe Isusove]], Filozofsko [[Teološki institut]] koji je podružnica rimskog [[Papinsko sveučilište Gregoriana|Papinskog sveučilišta Gregoriane]]<ref name="HBK">[http://www.hbk.hr/?type=clanak&ID=31 Hrvatska biskupska konferencija] Crkvena učilišta i škole
=== Sveci, blaženici i sluge Božje ===
Redak 151:
{{Portal Kršćanstvo}}
{{
{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:
|