Inačica od 24. ožujka 2014. u 13:01 uredi MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m →‎Životopis: lektura ← Starija izmjena		Inačica od 11. rujna 2016. u 11:54 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 20: Rodio se u [[Brač\|bračkom]] mjestu Sumartinu. Studirao je filozofiju i bogoslovlje u [[Ferrara\|Ferrari]], a za profesora je položio u [[Rim]]u. Predavao je filozofiju na franjevačkim učilištima u [[Orvieto\|Orvietu]] 1790/91., Rimu ([[Aracoeli]]) (1791.-1794.), a bogoslovlje u [[Perugia\|Perugiji]] 1794. i Mletcima 1794.-1797.. Potom se vratio u Hrvatsku, gdje je predavao u Šibeniku 1797.-1803.. Bio je dalmatinskim [[provincijal]]om. Poslije je djelovao u [[Rama\|ramskoj]] župi kao [[kapelan]]. U Ramu je došao zbog straha od [[Mletačka Republika\|mletačkih]] progona <ref>[http://www.rama-prozor.info/povijest/turskavlast.htm Rama pod turskom vlašću] </ref>, prebjegavši pod imenom ''Andrea Chidrotto'' <ref name="OFM">[http://public.carnet.hr/ofm/st/biobibl/dorotic/zivot.html Ordo Fratrum Minorum in Croatia - Hrvatski franjevci] Fra Andrija Dorotić pobornik za hrvatsko ujedinjenje </ref>. Ipak, šira publika više ga zna po njegovom političkom angažmanu. Činjenica je bila da su [[Visovac\|visovački]] franjevci pripadali franjevačkoj Provinciji Presvetog Otkupitelja, koja je bila zdužno za sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom. Sam fra Andrija Dorotić je također zdušno je promicao nužnost ujedinjenja Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Radi pripravljanja tog sjedinjenja, u Mletcima je tiskao svoj poznati letak ''Proglašenje narodu dalmatinskomu'' <ref name="Visovac">[http://public.carnet.hr/ofm/st/sam/visovac/hist.html Visovački franjevci] Vicko Kapitanović: Uloga visovačkih franjevaca na području srednje Hrvatske <br> Napomena: Neobjavljeni hrvatski tekst članka: "Die Rolle der Franziskaner von Visovac in der Kroatischen Geschichte", [[Archivum Franciscanum Historicum]], 77 (1984) 421-434 </ref>, te prisnije veze s Austrijom. Za vrijeme francuske ([[Napoleon]]ove) vlasti, uz još neke franjevce (fra Šimun Ivanković, fra Stjepan Lerotić, fra Ivan Živanović ), bio je jednim od vođa [[ustanak Hrvata u sjevernoj Dalmaciji 1806.\|ustanka]] mjesnih Hrvata [[1806.]]. Ustanak su podigli radi zbacivanja Francuza, koji su svojim ponašanjem vrijeđali vjerske osjećaje domaćeg stanovništva. U tom ustanku je Dorotić bio vojnim povjerenikom u [[Skradin]]u, i otvoreno se stavio na austrijsku stranu.<ref name="Visovac"~~> <~~/~~ref~~>. 1813. je pokušao ponovno podignuti ustanak. Njegov angažman za hrvatsko ujedinjenje je po nekim izvorima išao i dalje. Tako je jedno izvješće iz dijelova Hrvatske pod neposrednom austrijskom upravom govorilo da se Dorotić udružio s biskupom [[Maksimilijan Vrhovac\|Vrhovcem]] i banskim namjesnikom u ''Zagrebačku ligu'', ligu koja je željela sjedinjenje hrvatskih kraljevina: Dalmacije, Hrvatske i Slavonije <ref name="OFM"~~> <~~/~~ref~~>. Istakao se za vrijeme velike gladi [[1829.]] pri pomoći stanovništvu Sumartina i okolice. Od mirovine što ju je uštedio kupio je jedan posjed i ustanovio pobožnu zakladu za pomoć mjesnoj crkvi i siromasima rodnog mjesta. Redak 51: * (prir. Vicko Kapitanović): Politički spisi == ~~Bilješke~~Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://public.carnet.hr/ofm/st/biobibl/kapitan/recenzije.html OFM] Recenzije (i na talijanskom) * [http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Theresianum__poceci_njemacko_hrvatskih_knjizevnih_i_kulturnih_odnosa_i_ilirizam Kolo br.3/2007.] Ivan Pederin: Theresianum, počeci njemačko–hrvatskih književnih i kulturnih odnosa i ilirizam {{GLAVNIRASPORED:Dorotić, Andrija}}

Andrija Dorotić: razlika između inačica