Jelena Lijepa: razlika između inačica

'''Jelena Lijepa''' ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Ilona'') (?, o.[[1050.]] - ?, o.[[1091.]]), [[ugarska]] princeza, [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatska kraljica]], žena kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1075.-1089.), kćer [[Kraljevina Ugarska|ugarskoga]] kralja [[Bela I.|Bele I.]] (1060.-1063.) i sestra [[Kraljevina Ugarska|ugarskih]] kraljeva [[Gejza I.|Gejze I.]] (1074.-1077.) [[Ladislav I. Sveti|Ladislava I.]] (1077.-1095.) iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]].<ref name=hrvenci>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28975 Jelena (Lijepa) - Hrvatska opće enciklopedija]</ref> Zbog svoje je iznimne ljepote prozvana ''Jelenom Lijepom''.

Jelena je bila kćer kralja [[Bela I.|Bele I.]] i njegove žene Rikse Poljske. Godine [[1063.]] udala se za slavonskog bana Dmitra Zvonimira, koji je nešto kasnije postao suvladar i nasljednik [[hrvatski vladari|hrvatsko-dalmatinskog kralja]] [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] (1058.-1074.). Poslije smrti hrvatskog kralja, Zvonimir je okrunjen za novoga kralja 8. listopada 1075. zajedno sa svojom suprugom Jelenom Lijepom. Zahvaljujući rodbinskim vezama s Arpadovićima, preko žene Jelene, kralj Dmitar Zvonimir uspio se obračunati s istarsko-kranjskim markgrofom Ulrikom I., inače suprugom Jelenine sestre Sofije Ugarske.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID name=28975 Jelena (Lijepa) - Hrvatska opće enciklopedija]<hrvenci/ref>

Jelena je rodila dvoje djece, sina i prijestolonasljednika [[Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)|Radovana]] i kćer Klaudiju.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID name=28975 Jelena (Lijepa) - Hrvatska opće enciklopedija]<hrvenci/ref> Međutim, kraljević Radovan umro je prije oca, zbog čega je Hrvatsko kraljevstvo, nakon Zvonimirove smrti [[1089]]. godine, ostalo bez nasljednika na prijestolju. Kraljica Jelena se, nakon suprugove smrti uključila u prijestolonasljedne borbe i svoja kraljevska prava prenjela na brata Ladislava I., koji je imenovao nećaka Almoša novim hrvatskim kraljem (1091.-1095.). Istodobno je dio [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]] izabralo za kralja posljednjeg muškog člana dinastije Trpimirovića, [[Stjepan II., kralj Hrvatske|Stjepan II.]] (1089.-1090./91.), nećaka Petra Krešimira IV., kojega je Zvonimir svojevremeno natjerao da se odrekne herceške časti i prava na [[starohrvatska kruna|krunu]] dao zatvoriti u [[samostan sv. Stjepana pod borovima|samostan sv. Stjepana pod borovima]] kraj [[Split]]a. Nakon Stjepanove skore smrti [[1091]]. godine, Hrvatsko Kraljevstvo ostalo je bez vladara i bez vladajuće dinastije te je, nakon 90 godina unutrašnje stabilnosti i napretka, ponovno [[Dinastički rat u Hrvatskoj 1091.-1105.|bačeno u prijestolne borbe]].