David Jeffrey Wineland: razlika između inačica
Otvorio David Jeffrey Wineland |
(Nema razlike inačica)
|
Inačica od 15. rujna 2016. u 08:18
David Jeffrey Wineland (Milwaukee, Wisconsin, 24. veljače 1944.), američki fizičar. Doktorirao (1970.) na Harvardovu sveučilištu u Cambridgeu. Na Washingtonskom sveučilištu (od 1970. do 1975.) istraživao elektronske i ionske stupice, u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju (NIST) bavi se kvantnom optikom i laserskim hlađenjem iona (od 1975). Ionske stupice omogućile su mu uporabu zarobljenih iona za obavljanje logičkih operacija, odnosno kvantno računanje (1995.), mjerenje vremena točnije od atomskoga sata, koji koristi cezij (2000.), provjeru Einsteinove teorije relativnosti (2010.). Za razvoj temeljnih eksperimentalnih metoda koje omogućuju mjerenje i upravljanje pojedinačnim kvantnim sustavima sa S. Harocheom 2012. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. [1]
| David Jeffrey Wineland | |
 | |
| Rođenje | 24. veljače 1944. Milwaukee, Wisconsin, SAD |
|---|---|
| Državljanstvo | Amerikanac |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST), Sveučilište Colorado u Boulderu |
| Alma mater | Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyu, Harvardovo sveučilište u Cambridgeu, Washingtonsko sveučilište u Seattleu |
| Akademski mentor | Hans Georg Dehmelt |
| Poznat po | Ionska stupica Atomski sat |
| Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (2012.) |
| Portal o životopisima | |
Ionska stupica
Podrobniji članak o temi: Ionska stupica
Ionska stupica je uređaj kojim se ioni mogu zadržati u određenom prostoru unutar elektromagnetskog polja. Vrijeme zadržavanja, prema vrsti i namjeni stupice, može varirati od nekoliko sekundi do više dana. Najvažnija je primjena kao analizatora u masenoj spektrometriji, te kod ionskih pumpi za postizanje visokog i ultravisokog vakuuma do 10–9 Pa. [2]
Atomski sat
Podrobniji članak o temi: Atomski satAtomski sat je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje vremenskih intervala mjerenjem frekvencije onoga elektromagnetskog zračenja koje emitiraju ili apsorbiraju atomi ili molekule. Upotrebljavaju se atomi cezija i vodika ili molekule amonijaka. Preciznost atomskih satova danas je takva da više od jedne sekunde ne odstupaju od točnog vremena u milijun godina. Atomski sat na osnovi snopa cezijevih atoma trenutno je najpreciznija norma vremena i frekvencije. Cezijevi atomi u snopu izlaze iz peći brzinom zvuka. Prvi laser ugođen je tako da ih pripremi u jednom energetskom stanju. Atomi dalje prolaze kroz mikrovalni rezonator kojemu je oscilator ugođen na frekvenciju prijelaza između hiperfinih stanja osnovne razine cezija. Laser na izlazu provjerava jesu li atomi u željenu stanju. Ako nisu, znači da je mikrovalni oscilator promijenio frekvenciju. Povratnom vezom uspostavlja se korekcija. Hlađenjem atoma (cezijeva fontana ili atomska stupica) postižu se i veće preciznosti, 100 milijuna godina za ± 1 sekundu. [3]
Izvori
- ↑ Wineland, David Jeffrey, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
- ↑ ionska stupica, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
- ↑ atomski sat, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.