René Descartes: razlika između inačica

Postavimo međusobno okomito dva brojevna pravca, ''x'' i ''y'', tako da imaju zajedničko ishodište ''O''. Na brojevnom pravcu ''x'' pozitivni brojevi su s desne strane od ishodišta, a na brojevnom pravcu ''y'' pozitivni su brojevi smješteni iznad ishodišta, što je na slici označeno strelicama. Pravce ''x'' i ''y'' zovemo koordinatnim osima. Pravac ''x'' je os apscisa, a pravac ''y'' os ordinata. Na ovaj je način određen sustav koji nazivamo pravokutni koordinatni sustav ili [[Kartezijev koordinatni sustav]] (prema Descartesu, [[Latinski jezik|lat]]. Renatus Cartesius, koji ga je prvi počeo upotrebljavati). Za određivanje položaja točke u tako određenoj koordinatnoj ravnini potrebno je znati njene dvije koordinate, apscisu i ordinatu.

 

U razmatranju [[Pap Aleksandrijski|Papovog]] neodređenog problema u djelu ''Geometrija'', Descartes čini novi odlučni korak. On je utvrdio da taj problem ima beskonačno mnogo rješenja koja za beskonačno mnogo različitih vrijednosti ''x'' rješavanjem jednadžbe njima pridružuju beskonačno mnogo vrijednosti ''y''. Tako dobiven skup različitih točaka čini krivulju (čunjosječnicu) u ravnini. Na taj način on je utvrdio vezu između međusobno zavisnih veličina ''x'' i ''y'' (početak shvaćanja [[Funkcija (matematika)|funkcijske veze]], koja je u općem smislu shvaćena tek u 18. stoljeću), te vezu algebarske jednadžbe i čunjosječnice. To su bili bitni elementi iz kojih se razvila posebna matematička disciplina – [[analitička geometrija]].