== Vjerski nauk i osobine ==
Protestanti ispovijedaju svoju vjeru korištenjem [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskog vjerovanja]], a svaka denominacija ima svoje vjeroispovijedanje (Augsburško, 39 članaka vjere, Helvetsko i sl.)
Protestanti sebe definiraju kao [[Kršćanstvo|kršćane]], a kao kršćane ih priznaju također i [[Katolička Crkva|katolici]] i [[Pravoslavlje|pravoslavni]]. Ispovijedaju svoju vjeru korištenjem [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskog vjerovanja]].
Obilježja protestantizma su koncentriranost na [[Biblija|Bibliju]] ("''Sola Scriptura''"), te odbacivanje niza dogmi koje je razvilo crkveno učiteljstvo [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]]. Među njima je osobito nauk o oprostima vremenitih kazni u [[Čistilište|čistilištu]]: protestanti inzistiraju da se spasenje postiže samo po vjeri ("''Sola Fide'', također i "samo milošću", "''Sola Gratia''") ui spasenje po Isusu Kristu.
Od [[Sakramenti|sakramenata]], protestanti priznaju jedino krštenje i Gospodnju večeru; pri tome u služenju Gospodnje večere (euharistijeEuharistiju) sudjelujukoju svipredvodi vjernicipastor, aodnosno ne samo svećenici - naime protestanti i ne priznaju sakrament [[Sveti red|svećeničkog reda]]svećenik.
Protestanti bogoslužje vrše na narodnom jeziku.
Bogoslužje su protestanti od svojega odvajanja od Katoličke Crkve u 16. stoljeću vršili na narodnom jeziku. U protestantskom [[Bogoslužje|bogoslužju]] se uglavnom stavlja naglasak na propovijed i glazbu; euharistijski aspekt je slabije izražen.
Kod kalvinista nema [[Orgulje|orgulja]] uz propovijed, a u njihovim crkvama nema također ni slika i kipova - tako su i križevi uvijek bez prikaza Isusa ("korpus"). Pored toga, protestantskeProtestantske crkve su uglavnom skromnije i manje kićene od katoličkih ili pravoslavnih, a javnih pokazivanja religioznosti izvan crkvenih prostora ([[proštenje]], [[procesije]]) gotovo da i nema.
U Europi, većina protestantskih crkava su bile državne crkve.
Američki protestanti su potaknuli nastanak suvremene [[Vjerska tolerancija|vjerske tolerancije]] - te su odabrali da država koju su osnovali ne preferira niti jednu vjeru (ispočetka: niti jednu protestantsku denominaciju, katoličku vjeru se u SAD počelo tolerirati tek mnogo kasnije). U samoj Europi, većina protestantskih crkava je do novijeg vremena bila u uniji sa državom (te je, tipično, kralj bio šef vjerske zajednice; u Danskoj je tako i danas).
Sve protestantske crkve dozvoljavaju kleru da se ženiženidbu. [[Pastor|Pastore]], odnosno [svećenik|svećenike]] koji uglavnom imaju visoko teološko obrazovanje, oslovljavaju sas "velečasni".
Anglikanske crkve sačuvale su apostolsku sukcesiju a time i svećenički red (koji se ne smatra sakramentom).
Najstarija hrvatska protestantska župa je [[Protestantska reformirana crkvena općina Tordinci]].
|