Razlika između inačica stranice »August Macke«

Obrisana 223 bajta ,  prije 5 godina
m
Manje pravopisne promjene i stilistička obrada teksta.
m (Manje pravopisne promjene i stilistička obrada teksta.)
[[Datoteka:August_Macke_001.jpg|mini|lijevo|<center>''Zbogom'', 1914.]]
== Život ==
August Macke je rođen kao treće dijete i prvi sin građevinskog inžinjera Augusta Friedricha Mackea i njegove žene Marie Florentine Macke. Djetinstvo je proveo u [[Köln|Kölnu]] i [[Bonn|Bonnu]]. Za vrijeme školovananja je pokazo izuzetnu talentiranost u slikanju i crtanju. [[1904]]. je upisao, protiv volje svog oca, upisao studij umjetnosti na Akademiji lijepih umjetnosti u [[Düsseldorf|Düsseldorfu]]. Zbog krutog i staromodnog nastavnog plana akademije, kojeg je kritizirao, posebno zbog neprestanog crtanja gipsanih odlijevaka, posjećivao je nastavu tek sporadično i paralelno je upisao kurseve na Obrtničkoj umjetničkoj školi koja ga je više ispirirala i bila poticajnija. 1906. je napustio akademiju.
[[Datoteka:Macke, August - Promenade - Google Art Project.jpg|mini|''Promenada'',1913.]]
Ubrzo je preko zajedničkih prijatelja upoznao Louise Dumont i Gustava Lindemanna koji su radilaradili u kazalištu i imali želju reformirati ga. Sa velikim oduševljenjem je August Macke [[1906]]. radio na skicama za scenografiju i kostime za različite predstave. Zajednički prijatelj Schmidtbonn je ovako opisao 19godišnjeg19-godišnjeg slikara: „ Bio je visok i širokih ramena, sa zdravim osmjehom na licu. Njegova pojava, lice, glas su neobično ispunjavali našu sobu. [...]. On nas je obasuo svojom snagom i životnom radošću iako smo vjerovali da posjedujemo dovoljno vlastite." <ref> Citat:Ernst-Gerhard Güse (Hrsg.): August Macke – Gemälde, Aquarelle, Zeichnungen, S. 155.</ref>
Za vrijeme jednog boravka u Parizu je Macke vidio slike francuskih impresionista koje su na njega ostavile dubok dojam. Donio je odluku njegovo školovanje upotpuniti i to kod nekog njemačkog impresionističkog slikara. Izabrao je Lovisa Corintha koji je predavao na jednoj privatnoj slikarskoj školi u Berlinu. Za vrijeme šestomjesečnog kursa posjećivao je osim toga berlinske muzeje.
[[1908]]. je otputovao u Italiju, sa njegovom kasnijom ženom, Elisabethom Gerhard i, njezinim tetkom, te sa Bernhardom Köhlerom, po drugi put uposjezio Pariz. Razlog putovanju je bila želja Bernharda Köhlera njegovu bogatu zbirku slika dopunitinadopuniti djelima francuskih impresionista i August Macke je imao ulogu savjetnika.
<nowiki>[[Datoteka:Macke - Staudacherhaus am Tegernsee.jpg|mini|]]</nowiki>
U listopadu [[1908]]. je počeo sa odsluživanjem jednogodišnje vojne službe. Nakon završetka vojne službe se u listopadu [[1909]]. vjenčao sa Elisabethom Gerhard. Materijalno osigurani zahvaljujući mirazu kojeg je Elisabetha Gerhard donijeldonijela u brak mogli su bezbrižno živjeti. [[1910]]. i [[1913]]. rođeni su sinovi Walter i Wolfgang.
[[Datoteka:August Macke 038.jpg|mini|''Porträt mit den Äpfeln, Portret sa Jabukama'', 1909.]]
== Slikarstvo ==
Medeni mjesec su proveli u Parizu gdje je slikar vidio mnogobrojna djela [[Futurizam|futurista]] i [[Fovizam|fovista]]. Nakon vremena provedenog u Parizu slijedili su slijedili pozivpozivu prijatelja Schmidtbonna i proveli godinu dana u Tengersee u gornjoj Bavarskoj. To je bila posebno plodna faza slikara.
[[Datoteka:Ansicht vom Tegernsee.jpg|mini|''Krajolik Tengersee'', 1910.]]
Početkom [[1910]]. je August Macke upoznao Franza Marca. Uskoro ich je povezivalo intenzivno prijateljstvo. U pismima su debatirali o različitim umjetničkim teorijama i pitanjima. U rujnu [[1910]]. je posjetio izložbu ''Minhenskog kruga'' gdje su bila izložena djela fovističkog stila te djela u kojima su se nazirali počeci kubizma. Nasuprot Franzu Marcu koji se odmah pridružio ''Minhenskom krugu'' je August Macke bio suzdržljiv :“ [...]nije me uzdrmalo. Zanima me.[…] Ali sredstva izražavanja su premoćna za ono šta žele reći.“<ref>Citat: Ursula Heiderich: August Macke – der hellste und reinste Klang der Farbe, S. 50</ref>
[[Datoteka:Macke August Großes Helles Schaufenster Sprengel Museum 01.JPG|mini|''Großes helles Schaufenster, Veliki svijetli izlog'',1912. ]]
Krajem [[1910]]. se bračni par Macke vraća u Bonn gdje se u kući njegoveElisabethinih svekrveroditelja dograđujenadograđuje atelje koji mu je za vrijeme boravka u Tengersee nedostajao, u kući prijatelje Schmidtbonna nije bilo dovoljno mjesta. U Bonnu Macke slika preko 330 slika.<ref> Katharina Schmidt: August Macke in Bonn – 1910 bis 1913, in: Ernst-Gerhard Güse (Hrsg.): August Macke – Gemälde, Aquarelle, Zeichnungen, S. 49.</ref>
[[Datoteka:August Macke - Bernhard Koehler.jpg|mini|''Bernhard Köhler'', 1910.]]
Max<nowiki>[[1911]]</nowiki> Ernst,je zaAugust to vrijeme student,Macke upoznao sestudenta [[1911]].Maxa godineErnsta sai slikaromnjegove kojislike jesu biomu punse pohvalaizuzetno za njegovesvidjele, radove.pod Zahvaljujućiutjecajem podršciMackea Augusta Macke jese Max Ernst odlučioodllučio postatiozbiljno slikarbaviti slikarstvom. <ref> Lothar Fischer: Max Ernst, Rowohlt, Reinbek 1969, S. 18–21</ref>
Krajem [[1911]]. su Franz Marc i Wassily Kandinsky istupili iz ''Minhenskog kruga'' i osnovali vlastituvlastiu umjetničkuutmjetničku grupu ''Plavi jahač'' kojoj se August Macke pridružio. Na prvoj izložbi ''Plavog jahača'' koja je održana u Münchenu, nakon toga u Kölnu, Berlinu, Hagenu i Frankfurtu, su izložena samo tri djela Augusta Mackea zbog čega se osjećao zapostavljen i nedovoljno reprezentiran. Njegov odnos prema ''Plavom jahaču'' je od početka bio podvojen, sa jedne strane su Kandiskijeve slike ostavljale dubok utisak, sa druge strane mu se nije sviđala visoka umna zahtjevnost slikara te Kadniskijev dominantni karakter.
[[Datoteka:August Macke Arabisches Cafe.jpg|mini|''Arabisches Cafe, Arapska kafana'', 1914.]]
August Macke je sudjelovao na drugoj, grafičkoj izložbi ''Plavog jahača'', ali umjetnički se već disatncirao od grupe.<ref> Rosel Gollek: Indianer, Sturm und Masken – August Mackes Beitrag zum Blauen Reiter, in: Ernst-Gerhard Güse (Hrsg.): August Macke – Gemälde, Aquarelle, Zeichnungen, S. 47</ref>
Zajedno sa Franzom Marcom je na zidu svog atelijea naslikao sliku “Paradies“ koja prikazuje Adama i Evu. <ref> LWL-Landesmuseum Münster Das Wandbild wurde 1980 abgenommen und in das LWL-Landesmuseum für Kunst und Kulturgeschichte aufgenommen.</ref>
Tri godine u Bonnu su bile vrlo važne za Augusta Mackea. Izlagao je svoje radove u mnogobrojnim i vrlo cijenjenim galerijama tako da je njegova popularnost u Njemačkoj sve više rasla, kao rezultat popularnosti dobio je poziv izložiti svoje slike i u galeriji Karo – Bube u Moskvi. Osim toga je bio organizator mnogih izložbi, u Gereonsklubu u Kölnu je izložio djela mladih i nepoznatih avantgardističkih slikara. Bio je inicijator izložbe Rajnskih ekspresionista [[1913]]. u Bonnu, te na Herbstsalonu u rujnu [[1913]].
Da bi imao više vremena i mira posvetiti se vlastitom slikarstvu preselio se sa svojom familijom u Hilterfingen am Thunersee. U susjedstvu je živio slikerslikar Louis Moilliet, nedaleko Paul Klee. U Hilterfingenu su nastale njegove najvažnije slike.<ref> Westfälisches Landesmuseum für Kunst und Kulturgeschichte Münster u. a. (Hrsg.): August Macke und die frühe Moderne in Europa, S. 336</ref>
[[Datoteka:August Macke 035.jpg|mini|''Paar im Walde, Par u šumi'', 1912.]]
Sredinom [[1914]]. je sa Paulom Kleeom i Louisom Moillietom otputovao u Tunis. To studijsko putovanje je bila ideja Paula Kleea, on je bio uvjeren će ih zajednički boravak u Tunisu inspirirati. Nakon 14 mjeseci se August Macke vratio kući sa pregrštom fotografija, crteža i akvarela, neke od njih je kasnije u Hilterfingenu i Bonnu koristio za svoje slika.
U drugoj polovici lipnja [[1914]]. je slikaru preostalo tek kratko vrijeme od 6 tjedana za njegove radove. On se dobrovoljno prijavio u vojsku i 8. kolovoza je već bio na frontu. Poginuo je 26. rujna [[1914]]. sa 27 godina kod Perthes-lès-Hurlus u Champagni. Bilo mu je 27 godina. Iako je bio dobrovoljac njegova su pisma iz kratkog zadnjeg životnog perioda sa ratnog bojišta bila puna strahovitih utisaka nečovječnosti rata.<ref> Ernst-Gerhard Güse (Hrsg.): August Macke – Gemälde, Aquarelle, Zeichnungen, S. 178/179.</ref><ref> Hermann Löns und August Macke fallen im Ersten Weltkrieg, Sendung von DeutschlandRadio Berlin vom 26. September 2004</ref> Pokopan je na vojničkom groblju Souain u Francuskoj.
[[Datoteka:Leute am blauen see.jpg|mini|''Leute am blauen See, Ljudi na plavom jezeru'', 1913.]]
== Stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Macke - Am Rhein bei Hersel.jpg|mini|''Am Rhein bei Hersel, Na Rajni kod Hersela'', 1908.]]
=== Rani radovi ===
Na početku se Macke u svojim radovima koncentrirao na okolinu. Mnogbrojni portreti iz prvih godina rada pokazuju njegov pokušaj prirodu naslikanih osoba prenijeti na platno. Neki od njegovih prvih radova nastali su pod utjecajem Arnolda Böcklina, slikara simoličkogsimboličkog stila, koji je u svojim slikama pokušavao izraziti vlastite ideje, raspoloženja i misli. Tako je najvjerojatnije Mackeova slika ''Herbst, (Jesen'') iz [[1905]]. inspirirana Böcklinovom slikom ''Herbstgedanken, (Jesenje misli)''. Osim toga je Hans Thoma jedan od uzora, usamljenost u Mackeovoj slici ''Spaziergänger, (Šetači)'' iz [[1907]]. je nastala pod njegovim utjecajem.<ref> Z. B. Westfälische Landesmuseum u. a. (Hrsg.): August Macke und die frühe Moderne in Europa, S. 70–72</ref>
[[Datoteka:Macke Marc.jpg|mini|''Franz Marc'', 1910.]]
=== Impresionizam ===
Impresionistički slikari čije je slike upoznao u Parizu utjecale su vrlo intezivno na Mackea. „Ne razumijem da sam tako dugo bio vezan uz Böcklina i Thoma.[…] Sad sam ih se zauvijek rješio.“ Pisaopisao je [[1907]]. svojoj ženi Elisabethi. <ref> Citat: Ursula Heiderich: August Macke – der hellste und reinste Klang der Farbe, S. 24.</ref> Njegova se pažnja udaljila od motiva i koncentrirala na djelovanjeatmosferu slike, njezino djelovanje kroz boje i svjetlo. Kratkotrajno je primjenio impresionističku slikarsku tehniku kratkih, blijedih poteza kista kao u slici ''Am Rhein bei Hersel, (Na Rajni kod Hersela'' ). Karakteristično za impresioniste je svakidašnjost motiva koji nemaju nikakvog dubljeg značenja, jedna od stvari koje je Macke preuzeo. Posebno se divio [[Édouard Manet|Edouardu Manetu]] čiji je utjecaj još bio vidljiv kad je Macke već odavno prestao impresionistički slikati, i to u izboru motiva i kompozicije slike. U slici ''Staudacherhaus am Tegernsee, (Staudacher - kuća na Tengersee)'' vidi se sličnost sa Manetovom slikom ''Landhaus in Rueil (Ladanjska kuća u Rueliju).''
=== Ekspresionizam ===
Slikarski stil Augusta Mackea mijenja se ponovo, ovog puta pod utjecajem [[Fovizam|fovističkih]] slikara, ali i njemačkih ekspresionista, posebno članova ''Minhenskog kruga'', [[Franz Marc|Franza Marca]] i [[Gabriele Münter]]. Njegove slike imaju sjajan kolorit i pojednostavljene forme koje su često porubljene tamnim linijama. Slike gube dimenzionalnost u korist boje i površine, često je vidljivo zanimanje za ornamente. U mnogobrojnim slikama do [[1912]]. slika po uzoru na [[Henri Matisse|Matissea]] sa motivommotivima mrtve prirode.
[[Datoteka:August Macke Promenade 1913.jpg|mini|''Promenade'', 1913.]]
ZaPod vrijeme kontakta sa članovima ''Plavog jahača'' su vidljivi utjecajiutjecjem Kandinskog i Marca, oneksperimentira u svojim slikama eksperimentiraMacke sa tehnikom abstrahiranja. Jedna od slika nastalih u tom periodu je ''Der Sturm, (Oluja)'' koja je izašla u almanahu ''Plavi Jahač''. U toku [[1912]]. godine je prestao slikati ovim, za njega netipičnim, stilom.
=== August Macke stil ===
Slika ''Spaziergänger am See, (Šetači na jezeru)'' iz [[1912]]. godine markira značajnu promjenu u Mackeovim djelima. Oštrobridne, šiljastokutne forme nalaze se u dinamici koja je isprekidana, do tada zatvorena površina slike gubi svoju ograničenost. August Macke reagira u svojim slikama na rani kubizam [[Pablo Picasso|Pabla Picassa]] i [[George Braque]]. Na početku je čak i preuzeo tamnotamnu i prigušenu kolorizaciju. Slike u kojima prismatički elementi leže jedan iznad drugog, slikao je po uzoru [[Futurizam|futurističkog stila]] čija je namjera bila simultanim procesima koji jedan drugom slijede izraziti brzinudinamiku. Jedan primjer ovog slikarstva je ''Große helle Schaufenster, (Veliki svijetlisvjetli izlog''). U izlogu se ogledava prometna ulica, jedan konj koji se pomiče na lijevo, jedan kočijaš koje se sa fijakerom pomiče na desno, gore desno jedanse vidi revolver, najverojatnije dio plakata.<ref> Astrid von Friesen: August Macke: ein Maler-Leben, S. 88</ref> Osim toga su ga se duboko dojmile slike njegovog poznanika Roberta Delaunaya, one su bile ritmički raščlanjene u sekvence pune boja i svijetlasvjetla, utjecaj Delaunaya vidi se u slici ''Modegeschäft, (Modni dućan)'' iz [[1913]].
Niti jednom se stilu nije potpuno prepustio već je iz svakog preuzeo elemente koji su mu najviše odgovarali i sintezirao svoj vlastiti, prepoznatljivi stil. Predmeti su pojednostavljeni (često kao geometrijske forme) i podređene bojama iako predmetnost nije posve isključena. Boje su svijetlesvjetle i blistave, nema tvrdih kontura, najbolji primjer je ''Garten am Thuner See, (Vrt u Tengersee)'' jedna od njegovih rijetkih slika krajolika.
Najdraže i najvažnije teme u njegovim slikama su: žene pred izlozima, šetači u parku, životinje u zoološkom vrtu. U mnogim slikama prevladava nepokretnost, ljudi su često okrenuti od promatrača, pognutih glava ili zatvorenih očiju kao da meditiraju. Slike imaju neštosanjarski, sanjarajućeidilični aspekt, Mackeova vizija rajskog, idiličnog svijeta.
Njegova posljednja slika, ''[[ZbogomAbschied (MackeRastanak)|Zbogom]]'', prepuna jetamnih mučnog ozračjaslutnji pred [[Prvi svjetski rat]].
 
=== August Macke crtač ===
August Macke je cijelog života crtao i ostavio je 9000 crteža. <ref> Ursula Heiderich: Zur Zeichenkunst August Mackes. In: Ernst-Gerhard Güse (Hrsg.): August Macke – Gemälde, Aquarelle, Zeichnungen, S. 115.</ref> Na početku je crtanjem izučavao slikanje, pomagalo mu u raspoznavanja regularnosti u procesu stvaranja.“ Uvijek nosim sa sobom blok za crtanje da bi savladao svaki pokret čovjeka i životinje jer to ne uči niti jedan profesor."<ref> Citat: Ursula Heiderich: Zur Zeichenkunst August Mackes, in: Ernst-Gerhard Güse (Hrsg.): August Macke – Gemälde, Aquarelle, Zeichnungen, S. 117.</ref> Crtanje je bio važan medium u potrazi za svojim karakterističnim načinunačinom izražavanja. Osim toga je bio taletniranitalentirani karikaturist. <ref> Klaus Lankheit: Karikaturen von der Hand August Mackes aus dem Nachlaß Franz Marc, in: Ernst-Gerhard Güse (Hrsg.): August Macke – Gemälde, Aquarelle, Zeichnungen, S. 133.</ref>
 
== Djela ==
81

uređivanje