Srpska akademija znanosti i umjetnosti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
FelixBot (razgovor | doprinosi)
Treecko (razgovor | doprinosi)
poveznice,sređivanje
Redak 1:
'''Srpska akademija znanosti i umjetnosti''' (srpski[[Srpski jezik|srp.]]: ''Srpska akademija nauka i umetnosti'', [[SANU]]), najviša srpska znanstvena ustanova, sa sjedištem u [[Beograd]]u. Razvila se iz Družstva srbske slovesnosti ([[1842]].-[[1864]].) i Srpskog učenog družstva ([[1864]].-[[1892]].). Godine 1841. objavljen je Ustav Družstva srbske slovesnosti, a 1842. postavljeni su prvi članovi. Glavni cilj Društva bilo je usavršavanje srpskog jezika i širenje znanosti. Društvo je izdavalo Glasnik Družstva srbske slovesnosti (izašlo 17 knjiga) i Zasebna izdanja (popularno-znanstvenog karaktera). Od 10. broja Glasnika rasprave su pisane Vukovim pravopisom. Ukazom od 05[[5. travnja]] [[1887]]. postavljeno je u Srbskoj kraljevskoj akademiji prvih 16 članova, a prvi je njen predsjednik [[Josip Pančić]]. Akademija se tada dijelila u 4 reda: Akademija prirodnih nauka, nauka filozofskih, nauka društvenih i nauka umjetnosti. Poslije Oslobođenja, sredinom [[1947]]. promijenjen je naziv Akademije u Srpska akademija nauka, a od [[1960]]. naziva se Srpska akademija nauka i umetnosti.
{{wikipoveznice}}
 
'''Srpska akademija znanosti i umjetnosti''' (srpski: Srpska akademija nauka i umetnosti, [[SANU]]), najviša srpska znanstvena ustanova, sa sjedištem u [[Beograd]]u. Razvila se iz Družstva srbske slovesnosti (1842.-1864.) i Srpskog učenog družstva ([[1864]].-[[1892]].). Godine 1841. objavljen je Ustav Družstva srbske slovesnosti, a 1842. postavljeni su prvi članovi. Glavni cilj Društva bilo je usavršavanje srpskog jezika i širenje znanosti. Društvo je izdavalo Glasnik Družstva srbske slovesnosti (izašlo 17 knjiga) i Zasebna izdanja (popularno-znanstvenog karaktera). Od 10. broja Glasnika rasprave su pisane Vukovim pravopisom. Ukazom od 05. travnja 1887. postavljeno je u Srbskoj kraljevskoj akademiji prvih 16 članova, a prvi je njen predsjednik [[Josip Pančić]]. Akademija se tada dijelila u 4 reda: Akademija prirodnih nauka, nauka filozofskih, nauka društvenih i nauka umjetnosti. Poslije Oslobođenja, sredinom 1947. promijenjen je naziv Akademije u Srpska akademija nauka, a od 1960. naziva se Srpska akademija nauka i umetnosti.
Akademija se danas dijeli na 7 odjeljenja:
# prirodno-matematičkih nauka,
# tehničkih nauka,
# medicinskih nauka,
# literature i jezika (jezika i književnosti),
# društvenih nauka,
# likovne i muzičke umetnosti (hrvatski: likovne i glazbene umjetnosti),
# istorijskih nauka (od 1971.,hrvatski:povijesnih nauka).
 
#* prirodno-matematičkih nauka,
Članovi su akademici i dopisnici, kao i počasni članovi. Najviši je organ Akademijina Skupština. Po novom zakonu Akademija je radna ustanova, za razliku od nekadašnje,u glavnom reprezentativne i izdavačke ustanove.
#* tehničkih nauka,
#* medicinskih nauka,
#* literature i jezika (jezika[[jezik]]a i književnosti[[književnost]]i),
#* društvenih nauka,
#* likovne i muzičke umetnosti (hrvatski:[[Hrvatski jezik|hrv]]. likovne i glazbene umjetnosti),
#* istorijskih nauka (od [[1971]].,hrvatski:hrv. povijesnih nauka).
 
Članovi su akademici i dopisnici, kao i počasni članovi. Najviši je organ Akademijina Skupština. Po novom zakonu Akademija je radna ustanova, za razliku od nekadašnje,u glavnom reprezentativne i izdavačke ustanove.
 
==Izdavačka djelatnost==
Redak 17:
Glavna su izdanja Akademije
 
* ''Glas'' (od [[1887]].)
* ''Spomenik'' (od [[1888]].)
* ''Godišnjak'' (od 1888.)
* ''Spomenica'' (1888.).
 
Pojedina odjeljenja tiskala su svoja posebna izdanja:
 
* ''Geologija Srbije''
* ''Osnova za geografiju i geologiju [[Makedonija|Makedonije]] i Stare [[Srbija|Srbije]]''
* ''Dubrovačka munizmatika''
* ''Dušanov zakonik''
* ''Daničićev zbornik''
* ''Svetosavski zbornik''
* ''Srpski etnografski zbornik''
* ''Život i običaji narodni''
* ''Zbornik za istoriju, književnost i jezik srpskog naroda'' (hrv. hrvatski: ''Zbornik za povijest, književnost i jezik srpskog naroda'')i dr.
 
Jedan od pothvata Akademije je pokretanje ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' (hrvatski:hrv. ''Rječnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika''), od kojega je do [[1979]]. objavljeno 10 knjiga.
 
==Arhivi==
 
Akademija ima i svoj Arhiv, u kome se nalaze stare povelje, rukopisi i stare tiskane knjige, [[Turski jezik|turski]] i [[Arapski jezik|arapski]] rukopisi i dokumenti i dr.
 
[[Kategorija:Srbija]]