Srpska akademija znanosti i umjetnosti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: fr:Académie serbe des sciences et des arts |
poveznice,sređivanje |
||
Redak 1:
'''Srpska akademija znanosti i umjetnosti''' (
▲'''Srpska akademija znanosti i umjetnosti''' (srpski: Srpska akademija nauka i umetnosti, [[SANU]]), najviša srpska znanstvena ustanova, sa sjedištem u [[Beograd]]u. Razvila se iz Družstva srbske slovesnosti (1842.-1864.) i Srpskog učenog družstva ([[1864]].-[[1892]].). Godine 1841. objavljen je Ustav Družstva srbske slovesnosti, a 1842. postavljeni su prvi članovi. Glavni cilj Društva bilo je usavršavanje srpskog jezika i širenje znanosti. Društvo je izdavalo Glasnik Družstva srbske slovesnosti (izašlo 17 knjiga) i Zasebna izdanja (popularno-znanstvenog karaktera). Od 10. broja Glasnika rasprave su pisane Vukovim pravopisom. Ukazom od 05. travnja 1887. postavljeno je u Srbskoj kraljevskoj akademiji prvih 16 članova, a prvi je njen predsjednik [[Josip Pančić]]. Akademija se tada dijelila u 4 reda: Akademija prirodnih nauka, nauka filozofskih, nauka društvenih i nauka umjetnosti. Poslije Oslobođenja, sredinom 1947. promijenjen je naziv Akademije u Srpska akademija nauka, a od 1960. naziva se Srpska akademija nauka i umetnosti.
Akademija se danas dijeli na 7 odjeljenja:
# prirodno-matematičkih nauka,▼
# tehničkih nauka,▼
# medicinskih nauka,▼
# literature i jezika (jezika i književnosti),▼
# društvenih nauka, ▼
# likovne i muzičke umetnosti (hrvatski: likovne i glazbene umjetnosti),▼
# istorijskih nauka (od 1971.,hrvatski:povijesnih nauka).▼
Članovi su akademici i dopisnici, kao i počasni članovi. Najviši je organ Akademijina Skupština. Po novom zakonu Akademija je radna ustanova, za razliku od nekadašnje,u glavnom reprezentativne i izdavačke ustanove. ▼
▲Članovi su akademici i dopisnici, kao i počasni članovi. Najviši je organ Akademijina Skupština. Po novom zakonu Akademija je radna ustanova, za razliku od nekadašnje,u glavnom reprezentativne i izdavačke ustanove.
==Izdavačka djelatnost==
Redak 17:
Glavna su izdanja Akademije
* ''Glas'' (od [[1887]].)
* ''Spomenik'' (od [[1888]].)
* ''Godišnjak'' (od 1888.)
* ''Spomenica'' (1888.).
Pojedina odjeljenja tiskala su svoja posebna izdanja:
* ''Geologija Srbije''
* ''Osnova za geografiju i geologiju [[Makedonija|Makedonije]] i Stare [[Srbija|Srbije]]''
* ''Dubrovačka munizmatika''
* ''Dušanov zakonik''
* ''Daničićev zbornik''
* ''Svetosavski zbornik''
* ''Srpski etnografski zbornik''
* ''Život i običaji narodni''
* ''Zbornik za istoriju, književnost i jezik srpskog naroda'' (hrv.
Jedan od pothvata Akademije je pokretanje ''Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika'' (
==Arhivi==
Akademija ima i svoj Arhiv, u kome se nalaze stare povelje, rukopisi i stare tiskane knjige, [[Turski jezik|turski]] i [[Arapski jezik|arapski]] rukopisi i dokumenti i dr.
[[Kategorija:Srbija]]
|