Razlika između inačica stranice »Staroslavenski jezik«

Obrisano 256 bajtova ,  prije 3 godine
m
wp:stil + ispravak
m (wp:stil + ispravak)
 
== Stvaranje ==
 
[[Datoteka:Kodex.Zograf.JPG|mini|[[Zografsko evanđelje]], primjer [[glagoljica|glagoljice]]]]
 
Još od [[Traktat Crnorisca Hrabra|Traktata Crnorisca Hrabra]] (''O pismenima'') Slaveni nisu imali pisma te Hrabar govori o tri faze - nepoznavanju pisma, korištenju tuđeg pisma "bez ustrojenja" i korištenje svojeg pisma koje su stvorili Ćiril i Metod:
 
 
== Nazivlje ==
 
U starim se spisima taj jezik nazivao jednostavno - slov{{Unicode|ĕ}}n{{Unicode|ь}}sk{{Unicode|ъ}}. U 5. glavi Žitja ''Metodova'' [[bizant]]ski car [[Mihajlo III.]] govori Ćirilu i Metodu da su oni [[Solun]]jani, a da Solunjani ''v{{Unicode|ь}}si čisto slov{{Unicode|ĕ}}n{{Unicode|ь}}sky bes{{Unicode|ĕ}}duj{{Unicode|ǫ}}t{{Unicode|ъ}}. U 15. glavi piše da je Metod preveo knjige ''ot{{Unicode|ъ}} gr{{Unicode|ь}}č{{Unicode|ь}}ska j{{Unicode|ę}}zyka v{{Unicode|ъ}} slov{{Unicode|ĕ}}n{{Unicode|ь}}sk{{Unicode|ъ}}'', a u 17. da Metodovi učenici poslije njegove smrti ''latin{{Unicode|ь}}sky i gr{{Unicode|ь}}č{{Unicode|ь}}sky i slov{{Unicode|ĕ}}n{{Unicode|ь}}sky s{{Unicode|ъ}}tr{{Unicode|ĕ}}biš{{Unicode|ę}}'', a isti naziv koristi i bizantski pisac [[Jovan Egzarh]]. Pridjev ''slavenski'' koristio se za imenovanje književnog jezika Slavena i slavenskih idioma.
 
 
== Podrijetlo ==
 
Staroslavenski jezik razvio se na osnovi jednog [[makedonski|makedonskog]] govora u okolici [[Solun]]a. No, bila je poznata i takozvana [[panonska teorija]] koju su posebno zastupali [[Franc Miklošič]] i [[Jernej Kopitar]]. Oni su tvrdili da se [[njemački|njemačka]], [[latinski|latinska]] i [[mađarski|mađarska]] obilježja staroslavenskog mogu objasniti samo činjenicom da je osnova staroslavenskome bio panonski govor. Ta je teorija nazvana panonskom. No, susreli su se i s problemima – kako objasniti tipične makedonske odraze ''št'' i ''žd'' (od [[praslavenski jezik|praslavenskih]] ''*t’'' i ''*d’''). To su riješili tako da su pronašli [[mađarski|mađarske]] [[posuđenice]] koje sadrže te glasove, a oni su ih mogli dobiti jedino posuđivanjem od panonskih Slavena.
 
 
== Kanon staroslavenskih spisa ==
 
[[Datoteka:ZographensisColour.jpg|mini|[[Zografsko evanđelje]]]]
 
 
== Staroslavenske redakcije ==
 
'''Redakcija''' je spontatno i nehotično mijenjanje staroslavenskog jezika, zbog utjecaja piščeva jezika i njegova lokalnog idioma, a '''recenzija''' je namjerno mijenjanje zbog jezika nekog kraja te se staroslavenski prilagođava području. Razlika katkad i nije najjasnija, ali općenito govorimo o redakcijama staroslavenskog jezika koje su se razvile na većim područjima.
 
 
=== Hrvatska redakcija ===
 
[[Datoteka:Hval.jpg|mini|[[Hvalov zbornik]]]]
 
Hrvatski tip staroslavenskog jezika ima sljedeća obilježja:
# stražnji i prednji nazali - ''{{Unicode|ǫ}}'' i ''{{Unicode|ę}}'' - mijenjaju se u ''u'' i ''e'' (''r{{Unicode|ǫ}}ka'' > ''ruka'', ''p{{Unicode|ę}}t'' > ''pet'')
 
=== Bosansko-hercegovačka redakcija ===
 
Neki se tekstovi mogu označiti kao [[srpski]], neki kao [[hrvatski]], a neki bi možda mogli pripadati bosanskoj, ali znanstveno posebna bosansko-hercegovačka redakcija nije dokazana.
 
 
# stražnji i prednji nazali - ''{{Unicode|ǫ}}'' i ''{{Unicode|ę}}'' - mijenjaju se u ''u'' i ''e''
# ''j{{Unicode|ǫ}}'' daje ''ju'', ali se ''{{Unicode|ę}}'' i ''j{{Unicode|ę}}'' katkad mijenjaju sas ''e''
# [[jor]] nestaje, a [[jer]] prevladava (''{{Unicode|ъ}}'' > ''{{Unicode|ь}}'')
# [[jeri]] ''y'' daje ''i''
 
=== Češko-moravska redakcija ===
 
# umjesto staroslavenskih ''št'' i ''žd'' nalazimo odraze palataliziranog ''t'' i ''d'' > ''c'' i ''z'' (''pomošt{{Unicode|ь}}'' > ''pomoc{{Unicode|ъ}}'', ''vižd{{Unicode|ь}}'' > ''viz{{Unicode|ь}}'')
# odrazi praslavenskih ''*stj'' i ''*skj'', za razliku od stsl. ''št'', daju ''šč''
 
=== Panonsko-slovenska redakcija ===
 
# katkad se stražji nazal ''{{Unicode|ǫ}}'' mijenja u ''o'' (''m{{Unicode|ǫ}}čenik'' > ''močenik'')
# suglasnička skupina ''-dl-'' čuva se u drugom participu preterita, ekvivalenti današnjeg [[glagolski pridjev radni|glagolskog pridjeva radnog]] (''modlila'')
 
=== Ruska redakcija ===
 
[[Datoteka:Ostromirovo.jpg|mini|250px|[[Ostromirovo evanđelje]]]]
 
# stražnji i prednji nazali - ''{{Unicode|ǫ}}'' i ''{{Unicode|ę}}'' - mijenjaju se u ''u'' i ''ja''
# prema staroslavenskim ''r{{Unicode|ь}}'', ''l{{Unicode|ь}}'', ''r{{Unicode|ъ}}'', ''l{{Unicode|ъ}}'' između suglasnika dolaze ''{{Unicode|ь}}r'', ''{{Unicode|ъ}}r'', ''{{Unicode|ь}}l'', ''{{Unicode|ъ}}l''
# ''ra-'' i ''la-'' izvedeni od praslavenskog ''or'' i ''ol'' zamjenjuju se sas ''ro-'' i ''lo-'' ''(rabota'', ''lok{{Unicode|ъ}}t{{Unicode|ь}}'')
# staroslavensko ''žd'' daje ''ž'', a ''št'' daje ''č'' (''viž{{Unicode|ь}}'', ''peč{{Unicode|ь}}'')
# skupine nastale [[metateza|metatezom]] likvida, ''ra'', ''la'', ''r{{Unicode|ĕ}}'', zamjenjuju se skupinama ''oro'', ''olo'', ''ere'' (''grad{{Unicode|ъ}}'' > ''gorod{{Unicode|ъ}}'', ''zlat{{Unicode|ъ}}'' > ''zolot{{Unicode|ъ}}'', ''umr{{Unicode|ĕ}}ti'' > ''umereti'')
 
=== Bugarska redakcija ===
 
# prednji nazal ''{{Unicode|ę}}'' iza ''č'', ''ž'' i ''š'' te ''j'' prelazi u stražnji ''{{Unicode|ǫ}}'', a ''{{Unicode|ǫ}}'' iza palataliziranih ''r'', ''l'' i ''n'' (''r''', ''lj'', ''nj'') prelazi u ''{{Unicode|ę}}''
# ''{{Unicode|ǫ}}'' katkad prelazi u ''{{Unicode|ъ}}'', a ''{{Unicode|ĕ}}'' katkad u ''ja''
 
=== Makedonska redakcija ===
 
# ''{{Unicode|ǫ}}'' prelazi u ''{{Unicode|ę}}'' iza palataliziranih ''r'', ''l'' i ''n'' (''r''', ''lj'', ''nj'') te iza kombinacije usnenog samoglasnika sa suglasnikom ''l'' (''volj{{Unicode|ǫ}}'' > ''volj{{Unicode|ę}}'')
# [[jer]]ovi se katkad vokaliziraju, ''{{Unicode|ъ}}'' > o, ''{{Unicode|ь}}'' > ''e''
# ''{{Unicode|ę}}'' i ''{{Unicode|ĕ}}'' te ''e'' i ''{{Unicode|ĕ}}'' miješaju se u korištenju
# katkad se ''{{Unicode|ę}}'' mijenja sas ''e'', a ''{{Unicode|ǫ}}'' sas ''a'', ''{{Unicode|ъ}}'' i ''u''
# ''št'' i ''žd'' se čuvaju
 
* [[Crkvenoslavenski jezik]]
* [http://cu.wikipedia.org Wikipedija na staroslavenskom jeziku]
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=SLN Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=chu Ethnologue (15th)]
*[http://www.utexas.edu/cola/depts/lrc/eieol/ocsol-0-X.html Old Church Slavonic Online] {{eng oznaka}}, opširni opis jezika, A. Richard Diebold Center for Indo-European Language and Culture, Linguistics Research Center, [[University of Texas at Austin]]
*[http://stin.hr/ Staroslavenski institut]
*[http://www.sbible.boom.ru/slavpdf.htm Biblija na crkvenoslavenskom jeziku ruske redakcije]
 
== Bilješke ==
 
{{izvori}}
 
== Izvori ==
 
* [[Stjepan Damjanović]]: ''Staroslavenski jezik'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
* [[Stjepan Damjanović]]: ''Slovo iskona'', Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
* [[Eduard Hercigonja]]: ''Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja'', Matica hrvatska, Zagreb, 2006.
* [[Josip Hamm]]: ''Staroslavenska gramatika''
* Philipp Ammon: [http://sjani.ge/sjani-17/ფილიპპ%20ამონი.pdf ''Tractatus slavonicus''.] in: ''Sjani (Thoughts) Georgian Scientific Journal of Literary Theory and Comparative Literature'', N 17, 2016, pp. 248-56
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=SLN Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=chu Ethnologue (15th)]
*[http://www.utexas.edu/cola/depts/lrc/eieol/ocsol-0-X.html Old Church Slavonic Online] {{eng oznaka}}, opširni opis jezika, A. Richard Diebold Center for Indo-European Language and Culture, Linguistics Research Center, [[University of Texas at Austin]]
*[http://stin.hr/ Staroslavenski institut]
*[http://www.sbible.boom.ru/slavpdf.htm Biblija na crkvenoslavenskom jeziku ruske redakcije]