Bilaj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 28:
[[Tomo Tvrtković]] predaje ga [[1451.]] banu [[Petar Talovac|Petru Talovcu]]. A [[1509.]] u vlasti je [[Ivan Karlović|Ivana Karlovića]]. Pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću je grad od [[1528.]] do [[1689.]] godine. Nakon oslobođenja od Turaka 1689. u Bilaju je sagrađena manja crkva na čast sv. Leopolda, zaštitnika tadašnjeg cara. Oko 1710. sagrađena je nova crkva i posvećena sv. Jakovu apostolu. Današnja crkva sagrađena [[1848.]]
 
Na brežuljku u središtu današnjega Bilaja nalaze se ruševine srednjovjekovnoga grada [[Bilaj (srednjovjekovni grad)|Bilaja]]. U ratu Francuske, Rusije i Rajnskog saveza protiv Austrije general [[Auguste Marmont|Marmont]] je krenuo iz [[Dalmacija|Dalmacije]] kroz [[Lika|Liku]] s namjerom da preko Slovenije prodre do [[Beč|Beča]]. Nakon zaštitničkih borbi kod [[Gračac|Gračaca]], krajiški Opservacijski korpus pod zapovjedništvom pukovnika Rebrovića (Rebranića) sukobio se s Francuzima 21. i [[22. svibnja]] [[1809.]] godine kodu [[bitka kod Bilaja 1809.|bitci kod Bilaja]].<ref>[http://blog.dnevnik.hr/dubcen/2010/01/1627181088/bitka-kod-bilaja-1809.html Bitka kod Bilaja 1809.]</ref> Na župnoj crkvi u [[Gospić|Gospiću]] postavljena je memorijalna ploča ([[Robert Frangeš Mihanović]]) poginulima u toj bitki. 
 
Tijekom Jugoslavija, u Bilaju i [[Barlete|Barletama]] pretrpjeli su velike ljudske gubitke zbog komunističkoga i četničkog terora. Žrtvama u spomen nalazi se spomen-križ na bilajskom mjesnom groblju. Prema jednim izvorima, radi se o 218 žrtava, <ref name="obljetnica2015"/> a prema drugim izvorima, više od više od 250 civilnih žrtava Bilaja i okolnih sela pobijeno je nakon drugog svjetskog rata. <ref name="likaonline"/>
Redak 67:
{{izvori}}
 
{{mrva-naselje hr}}
{{Gospić}}
{{Portal Hrvatska}}