Michelson-Morleyjev pokus: razlika između inačica

nadopunio Michelson-Morleyev pokus
(Nadopunio Michelson-Morleyev pokus)
(nadopunio Michelson-Morleyev pokus)
{{multiple image
[[datoteka:Michelson-Morleyev pokus 2.png|mini|desno|250px|Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar: dvije zrake svjetlosti iz izvora svjetlosti se miješaju (interferiraju) preko ogledala na kojem je nanešeno srebro same na jednoj polovini i nakon toga odlaze do senzora ili osjetnika. Te dvije zrake se mogu miješati s pojačanjem ako su dvije zrake svjetlosti u fazi, ili oslabiti ako nisu u fazi, ovisno o udaljenostima između sva 3 ogledala.]]
| align = right
| direction = vertical
| width = 300
 
| image1 = Michelson-Morleyev pokus 1.png
| alt1 = Graphical presentation of the expected differential phase shifts in the Michelson–Morley apparatus
 
| image2 = MichelsonMorleyAnimationDE.gif
| alt2 = Animated presentation of the expected differential phase shifts
| caption2 = Očekivana razlika u fazi između zraka svjetlosti kod Michelson-Morleyevog pokusa.
}}
 
'''Michelson-Morleyjev pokus''' je najznačajniji i najutjecajniji [[pokus]] s takozvanim nultim rezultatom u [[Povijest fizike|povijesti znanosti]], izveden 1887. u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] u suradnji [[Albert Abraham Michelson|A. A. Michelsona]] i [[Edward Williams Morley|E. W. Morleyja]]. Pokus je bio namijenjen utvrđivanju relativne [[brzina|brzine]] [[gibanje|gibanja]] [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[eter]], [[Hipoteza|hipotetičko]] sredstvo kojim se, kako se vjerovalo, šire [[val]]ovi [[svjetlost]]i. Tijekom pokusa osjetljivi Michelsonov [[interferometar]] indirektno je uspoređivao duljine putova svjetlosti, koja se gibala u dva međusobno okomita smjera: u smjeru [[Zemljina putanja|gibanja Zemlje oko Sunca]] i okomito na taj smjer. Ideja pokusa bila je jednostavna: ako je [[brzina svjetlosti]] stalna s obzirom na pretpostavljeni eter kroz koji se [[Zemlja]] giba, onda bi se njezino gibanje moglo utvrditi uspoređivanjem brzine svjetlosti u smjeru gibanja Zemlje, gdje bi trebalo doći do zbrajanja brzine svjetlosti i brzine gibanja Zemlje, s brzinom svjetlosti pod pravim kutom prema smjeru gibanja Zemlje. Međutim, razlike nije bilo, otuda naziv nulti rezultat. Izostanak tog učinka obesnažio je stoljetnu teoriju o postojanju etera i pridonio spoznaji kako je brzina svjetlosti univerzalna [[konstanta]]. Premda nije pouzdano potvrđeno da je [[Albert Einstein]] u oblikovanju [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] 1905. pošao baš od toga rezultata, pokus je omogućio prihvaćanje nove [[fizika|fizike]] i novih pojmova [[prostor]]a i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u usporedbi s [[Klasična fizika|klasičnom Newtonovom fizikom]]. <ref> '''Michelson-Morleyjev pokus''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40559] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Interferometar ==
{{Glavni|Interferometar}}
 
'''Interferometar''' je [[mjerni instrument]] koji [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske]] ili [[Mehanički valovi|mehaničke valove]] izvora prima s pomoću dvaju ili više [[objektiv]]a ([[detektor]]a) pa se s pomoću pruga [[Interferencija valova|interferencije valova]] provode precizna [[mjerenje|mjerenja]]. Prvi interferometar primijenio je [[Thomas Young]] u [[pokus]]u (1805.) kojim je istraživao prirodu [[svjetlost]]i. Značajan doprinos razvoju interferometara dao je [[Albert Abraham Michelson]]: on je s pomoću interferometra (1877.) pokušao izmjeriti [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]], s [[Edward Williams Morleyem]] je (1887.) dokazao nepostojanje [[eter]]a. Unaprijedio je i optičke [[Astronomski instrumenti|astronomske interforometre]] kojima je mjerio promjere [[zvijezda]]. Polovicom 20. stoljeća, po načelima optičke interferometrije, konstruirani su radiointerferometri sastavljeni od dvaju i više [[radio teleskop]]a kojima je izbjegnuta gradnja velikih [[antena]] i znatno povećano kutno razlučivanje ([[dugobazična interferometrija]]). Danas se optički interferometri široko koriste za brojne namjene u [[spektroskopija|spektroskopiji]], [[astronomija|astronomiji]], [[fizika|fizici]], [[geodezija|geodeziji]] i drugim [[znanost]]ima, industriji i drugo. Ultrazvučni interferometri omogućavaju precizno određivanje brzina [[ultrazvuk]]a u [[tekućina]]ma. <ref> '''interferometar''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27623] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Slike ==
 
{| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;"
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;"
|-
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Michelson-Morleyev pokus 2.png|x250px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Michelson-Morleyev pokus 3.png|x250px|border]]
| style="width:144px; text-align:center;"|[[Image:Michelson Interferometer.jpg|x250px|border]]
|-
|align=center| Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar.
|align=center| Stvaranje interferencijskih pruga.
|align=center| Osnova Michelsonovog interferometra.
|}
|}
 
==Izvori==