Visoka renesansa: razlika između inačica

 

==Vrijeme i nastanak==

 

Visoka renesansa je vrijeme kada se prestaju utvrđivati gradovi jer su nastali [[top]]ovi s eksplozivnim punjenjem i obrambeni zidovi postaju suvišni. Vojska izlazi iz gradova i okršaji se dešavaju na otvorenom prostoru. Jačaju monarsi koji postaju moćni, snažni, bogati i sposobni braniti teritorijalni integritet cijele države. Grade se kulturne i znanstvene institucije, knjižnice, galerije, muzeji. Razvija se znanost, posebice matematika, fizika i astronomija ([[Nikola Kopernik]], [[Galileo Galilei]], [[Giordano Bruno]] govore protiv geocentričnog sustava). Jačaju gradovi kao [[Rim]], a pogotovo [[Venecija]] koja je trgovinom, ratovima, ali i [[demokracija|demokratskim]] izborima među vlastelom, te zahvaljujući prevlasti na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] postala najjačom silom u Europi. Dakako, [[1500.]] g., na vrhuncu moći Venecije, nitko nije slutio da je to i početak njenog kraja jer se trgovina već prebacivala na relaciju [[Europa]]-[[Amerika]] ([[Kristofor Kolumbo]] je otkrio Ameriku [[1492.]] g.).

 

Društveno-socijalna decentralizacija vlasti započinje reformom rimokatoličke crkve poznatom pod imenom [[protestantizam]] ([[Martin Luther]] [[1517.]] g. – [[Wittenberg]], 95 teza). Njemačka aristokracija uvelike prihvaća protestantizam i stvara autonomne, apsolutističke kneževine i vojvodstva. Svećenici mijenjaju način života, imaju svoje župe, ne grade se skupocjene crkve, ukidaju se ceremonije i prestaje se trošiti na skupocjena umjetnička djela. [[Biblija]] se prevodi na [[Njemački jezik]] i postaje prva knjiga njemačke književnosti.

 

 

U vrijeme kada se izrazito štovao subjektivizam i individualizam svakoga umjetnika, toliko da je se stvarao '''kult genija''', umjetnici su željeli da se izražavaju posebno i da pri tome ostavljaju poseban dojam na promatrače djela. To je vrijeme kada je vladala ideja genijalnog umjetnika, pojedinca nadahnutog od Boga, koji je bio uspješan u različitim vrstama umjetnosti – '''univerzalni čovjek''' (tal. ''hommo universalis''). Visoku renesansu personificiraju tri najveća umjetnika svih vremena: Leonardo da Vinci, Michelangelo i Raphael Sanzio de Urbino.

==Popis umjetnika Cinquecenta==

 

|- valign="top"

|

 

==Tri genija==

 

Na slici ''Majka Božja s Djetetom, sv. Anom i janjetom'' možemo prepoznati sve karakteristike njegovog slikarstva: likovi su uvijek raspoređeni u nekom geometrijskom odnosu - piramidalna [[kompozicija (likovna)|kompozicija]], postupno modeliranje likova koji kao da izlaze iz neke magle (tal. ''sfumato''), valersko slikanje uz uporabu kontrasta svijetlo-tamnog (tal. ''[[kjaroskuro|chiaro-scuro]]'').

Leonardo je naslikao i najpoznatiju sliku na svijetu – ''[[Mona Lisa]]''. To je čudesan portret žene koja se tajanstveno smiješi (arhajski osmjeh) ispred rastaljenog pejzaža kamenja i rijeka. Portret žene je jako idealiziran iako je nastao po stvarnom modelu i u toj ravnoteži leži tajanstvenost ove slike.

 

Drugi važni [[arhitekt]] ''cinquecenta'', još slavniji kao [[kipar]] i [[slikar]], je [[Michelangelo]] ([[1475.]]-[[1564.]]). Njegov genij i njegovi veliki pothvati u svim umjetnostima učinili su ga idolom mnogih generacija umjetnika.

 

Monumentalnost postiže zarana već svojom skulpturom ''[[David (Michelangelo)|David]]a'' koji je bio simbol slobodarske firentinske republike. Strahovita snaga i napetost zrače iz tijela ove skulpture. U svojim djelima je izražavao svoja filozofska i etička stajališta. To se najbolje vidi u njegovom ciklusu skulptura ''Robovi'', gdje je ljudsko tijelo shvaćeno kao ''tamnica duha''. Michelangelova umjetnost je dramatična, napeta i napadna.

 

On je odgovoran za preuređenje [[Donato Bramante|Bramante]]ovog nacrta ''[[Bazilika sv. Petra|crkve Sv. Petra]]'' u Rimu i za izvedbu njene kupole koju je napravio tako da dominira građevinom. Ona predstavlja vrhunac Visoke renesanse, prijelazno razdoblje manirizma i izrazite elemente budućeg stila [[barok]]a.

 

==Renesansa na sjeveru==

 

 

==Izvori==

*[http://www.christusrex.org/www1/sistine/0-Tour.html Plan i slike: Cappella Sistina.]

*[http://www.luminarium.org/encyclopedia/julius2.htm Luminarium: Papa Julije II.]

 

[[Kategorija: Renesansa]]