Wikipedija

Secesija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Vlahe Bukovca -> Vlaha Bukovca
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Tassel House stairway.JPG|mini|<center>[[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93.]]
'''Secesija''' (od [[njemački|njem.]] ''Sezession'') ili ''' Art Nouveau ''' ([[francuski]]: nova umjetnost) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća ([[francuski]]: ''[[Fin de siècle|fin-de-siècle]]'' – stil [[1900.]]). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio "''uljepšati„uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada …"'' zgrada”.
 
U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je nastala kasnija inačica - ''Art Deco'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija|Austrijskim]] nazivom – "Secesija"„secesija” (odcjepljenje, osamostaljenje).
[[Datoteka:Urania Cinema, Osijek.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Vladoje Aksmanović|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]][[Datoteka:France Paris Grand Palais Interieur 03Palau_de_la_M%C3%BAsica_-_Interior_general_(2).jpgJPG|mini|200px|<center>Unutrašnjost [[kupola|kupole]]Palau ude tzv.la ''[[GrandMúsica PalaisCatalana]]'' (Velike palače) u [[ParizBarcelona|Barceloni]]u, 1905.-'08.]]
[[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen Art Nouveau motivima.]]▼
 
==Art Nouveaunouveau u Francuskoj i Belgiji==
[[Datoteka:Woluwe-St-Pierre_-_Hoffmann_050917_(1).jpg|mini|200px|<center>''[[Palača Stoclet]]'' Josefa Hoffmanna u [[Bruxelles]]u.]]
 
Pod nazivom Art''art Nouveaunouveau'' secesija se javila u Francuskoj oko [[1880.]] i doživjela vrhunac početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], točnije od [[1892.]] do [[1902.]] Naziv dolazi od dućana ''Maison de l'Art Nouveau'' ([[francuski|fra.]]: Dom nove umjetnosti) u [[Pariz]]u vlasnika Samuela (Siegfrida) Binga, sa stvarima dizajniranima u tom novom stilu. U [[Bruxelles]]u u [[Belgija|Belgiji]] stil su dodatno obogatili i razvili arhitekti i dizajneri [[Victor Horta]] i [[Henry van de Velde]].<ref>Sterner (1982), str. 38. - 42.</ref> Art Nouveau dizajneri u Belgiji, Švicarskoj i Francuskoj uključuju umjetnike kao što su: [[Theophile Alexandre Steinlen]], [[Alphonse Mucha]], [[Hector Guimard]] i [[Émile Gallé]].
 
== Jugendstil ==
▲[[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen Artart Nouveaunouveau motivima.]][[Datoteka:Secession_Vienna_June_2006_017.jpg|mini|200px|<center>[[Zgrada bečke secesije]] je izložbeni [[paviljon]], ali i arhitektonski [[manifest]] secesije, koji je 1897. godine u [[Beč]]u izgradio [[arhitekt]] [[Joseph Maria Olbrich]]]]
[[Datoteka:Hochzeitsturm-und-Ausstellungsgebäude,-Darmstadt.jpg|mini|200px|<center>''Hochzeitsturm'' u [[Darmstadt]]u u Njemačkoj.]]
Godine [[1892]]. u Münchenu, kulturni časopis ''“Die Jugend”'' (Mladost) kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao “Jugendstil”''Jugendstil'' ([[njemački]]: mladenački stil) u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici sudjelovali u njegovoj borbi sa tradicijom. Taj "novi stil" je postao suvremenikom Artart Nouveaunouveau stila u Francuskoj i sličnima koji su nicali posvuda u Europi.
 
Mnoge tvrtke kao [[WMF]] su surađivale u izvozu te umjetnosti i [[dizajn]]a te tako učinile stil poznatim diljem svijeta; kombinirajući dekorativne motive kao ženske figure (obično prezentirane isprepletene u dugu kosu i mekanim haljinama) te razne štrkljaste geometrijske oblike.
Line 19 ⟶ 18:
Mnogi drugi umjetnici i dizajneri su također pridonijeli razvoju stila kao: [[Hugo Leven]] i [[Friedrich Adler (dizajner)|Friedrich Adler]].
 
Jugendstil je jako utjecao na susjedne zemlje pa tako je u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], djelovala “tipičnatipična Jugendstiljugendstil kompanija”kompanija, "''Urania"''.
 
U Austro-Ugarskoj Monarhiji, Jugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke Secesije i "Werkstatte".▼
 
▲U Austro-Ugarskoj Monarhijimonarhiji, Jugendstiljugendstil se razvijao na nekoliko načina, većinom pod utjecajem bečke Secesijesecesije i "''Werkstatte"''.
== Secesija ==
 
Line 31 ⟶ 29:
Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i „rastu” u forme poput biljaka.
 
Glavni predstavnici su: slikari [[F. Von Stuck]], [[M. Liebermann]], [[Gustav Klimt]], švicarac [[Ferdinand Holder]] i arhitektarhitekti [[Otto Wagner]] i [[Josef Hoffmann]].
 
[[Otto Wagner]] ([[1841.]] - [[1918.]]) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u [[20. stoljeće]] ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (npr. ''[[Majolika]]'', [[1889.]], [[Beč]]). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju.
Line 43 ⟶ 41:
== Art Deco ==
[[Slika:Chrysler Building 2005 3.jpg|mini|200px|<center>Vjerojatno najslavnije djelo Art Deco arhitekture je vrh [[Chrysler neboder]]a u [[New York]]u od emejlirane opeke.]]
'''Art Deco''' je kratica francuskog izraza ''art dècoratif'' („dekorativna umjetnost”), pojam nastao na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u [[1925.]] godine. Od [[1920.]] - [[1930.]] javio se kao stil u modernoj umjetnosti u [[Europa|Europi]] i [[SAD]]-u vezan za ''secesiju (art nouveau)'' i ''Wiener Werkstätte''. Bio je prisutan u svim područjima umjetničkog oblikovanja života. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a slikarstvo često poprima i dekorativnu funkciju ([[Tamara de Lempicka]]).
 
U Hrvatskoj je Art Deco prisutan od [[1920-ih]] na svim područjima oblikovanja: [[Keramika|keramike]], plakata, sitne plastike, [[Scenografija|scenografije]] itd. U arhitekturi je uočljiv na više javnih objekata (npr. [[hotel Dubrovnik]] i pročelje [[NAMA|Name]] u [[Zagreb]]u).
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Secesija"