Razlika između inačica stranice »Augustej«

Dodano 1.286 bajtova ,  prije 3 godine
bez sažetka
m (Ubacio sam još četiri bibliografske jedinice i dvije vanjske poveznice od kojih je jedna Muzej u Naroni.)
'''Augustej''' (lat. ''augusteum'') je [[hram]] i mjesto za održavanje carskoga [[kult]]a u [[Antički Rim|antičkom Rimu]].
 
Prvi augustej je izgrađen u Afrodiziju ([[Mala Azija]]), a osobito su građeni u vrijeme [[Tiberije|Tiberija]] u provincijskim gradovima. Poznati augusteji kod nas su u [[Nin]]u kraj Zadra ([[Aenona]]) te u [[Vid (Metković)|Vidu]] kraj Metkovića ([[Narona]]). Prvi koji je dopustio da se njegov kult javno slavi bio je rimski car [[August]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=68518 augustej] (Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. ožujka 2015.)</ref> Njegovom službenom deifikacijom započinje, a s carem Trajanom završava prvo razdoblje štovanja carskoga kulta. Ono je obilježeno skupinama skulptura careva i članova carskih obitelji u hramovima ili različitim svetištima. <ref>[http://http://www.ffzg.unizg.hr/pov/cisp/wp-content/uploads/2015/02/jelicic-radonic.pdf Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Znakovi i riječi - Signa et litterae II: Zbornik projekta "Mythos - cultus - imagines deorum", Zagreb, 2008, str. 99.] (pristupljeno 27. rujna 2016.)</ref>
 
Ostatci Augusteuma u Naroni, s jedinstvenom galerijom mramornih kipova julijevsko-klaudijevske i flavijevske dinastije, otkriveni su i prezentirani zaslugom prof. dr. sc. Emilija Marina.<ref>[http://www.franjevci-split.hr/pdf/30_topic.pdf Miroslava Topić, Nalazi iz Augusteuma Narone i pitanje Favissae, Kačić- zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (Zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan) vol. 41-43., Split, 2011., str. 535.]</ref>
 
== Izvori ==
* [Miroslava Topić, Nalazi keramike iz sloja grobova u celi Augusteuma Narone. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 97., Arheološki muzej Split, Split, 2004. str. 9-67.]
* [Miroslava Topić, Keramika iz Augusteuma Narone, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 97. Arheološki muzej Split, Split,2004. str. 69-93.]
* [http://http://www.ffzg.unizg.hr/pov/cisp/wp-content/uploads/2015/02/jelicic-radonic.pdf Jasna Jeličić-Radonić, Tragovi carskog kulta u Saloni, Znakovi i riječi - Signa et litterae II: Zbornik projekta "Mythos - cultus - imagines deorum", Zagreb, 2008, str. 83-104.]
 
== Vanjske poveznice ==
52

uređivanja