Schwannove stanice: razlika između inačica

 

== Nastanak i građa mijelinske ovojnice ==

Građu mijelinske ovojnice najbolje razumijemo kroz promatranje njenog razvoj. Periferni akson prvo se smjesti u žlijeb citoplazme Schwannove stanice pa se rubovi ili usne žlijeba počnu produljivati, spoje se i oblikuju mesaxon u kojem se priljube vanjske površine stanične membrane obje usne. Jedna usna ostaje na površini (i oblikuje mesaxon externum), a druga se pod nju podvuče, dalje raste i spiralno ovija akson pa kad napravi puni krug, nastaje mesaxon internum. Nakon što akson bude ovijen s tri do četiri puna kruga, iz produžetaka Schwannove stanice počne se istiskivati citoplazma, a citosolne strane dva dijela membrane se priljubljuju i tako započinje nastanak '''kompaktnog mijelina'''. Intraperiodna crta je mjesto stapanja vanjskih površina dvaju dijelova stanične membrane, a glavna crta je mjesto stapanja citosolnih površina dvaju dijelova stanične membrane. U slučaju Schwannove stanice, citoplazma (nakon dovršene mijelinizacije) preostaje samo u malom području oko jezgre, a mali džepovi citoplazme mogu se naći i unutar same ovojnice i to su '''[[Schmidt-Lantermannovi usjeci]]''' . Ranvierov čvor slično je građen i u središnjem i u perifernom živčanom sustavu. Pločice (lamellae) mijelinske ovojnice završavaju uz čvor (lat. ''paranodus''). Pritom prvo završe unutarnje pločice, a najbliže rubu čvora se smjeste vanjske pločice. Dok su područja Ranvierovih čvorova u SŽS-u ogoljela, u PŽS-u ih prekrivaju interdigitacije prstastih produljaka citoplazme susjednih Schwannovih stanica. <ref name=":0" /><ref>Bhatheja, Kanav; Field, Jeffrey{{cite journal |pages = 1995–9|doi = 10.1016/j.biocel.2006.05.007|title = Schwann cells: Origins and role in axonal maintenance and regeneration|year = 2006|last1 = Bhatheja|first1 = Kanav|last2 = Field|first2 = Jeffrey|journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology|volume = 38|issue = 12|pmid = 16807057}}</ref>