Oružništvo (NDH): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Calapone (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 61:
'''Hrvatsko oružništvo''' je bilo službeni [[Policija|redarstveni organ]] [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] tijekom njenog postojanja. Definirano je [[zakon]]om kao "vojnički ustrojena straža koja je dio [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|oružane sile]]" [[21. kolovoza]] [[1941.]]<ref>NN br. 109/23. kolovoza 1941.</ref> Oružništvo je brinulo za održavanje javnog reda i mira te osobnu i imovinsku sigurnost građana, za što je odgovaralo političko-upravnim oblastima u kojima je djelovalo.<ref>Košutić, Ivan, NZ MH, [[Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić)|Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu]], Zagreb, 1992., ISBN 86-401-0260-0, str. 42.</ref>
 
Od 1943. godine značaj Hrvatskog oružništva je umanjen uslijed osnivanja [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačkog redarstva u Hrvatskoj]] - kao dijela njemačke žandarmerije (u njemačkim uniformama, s njemačkim zapovjednicima, s personalom koji je u znatnom dijelu bio sastavljen od Volksdeutchera[[Volksdeutsche]]ra i Nijemaca iz Njemačke) koji je djelovao na području NDH, te je krajem 1944. godine dosegao 32.000 pripadnika.
 
== Osnivanje ==
[[Datoteka:Prve snage Hrvatskog redarstva 7 svibnja 1941 Zagreb.jpg|mini|desno|300px|Dolazak redarstvenih snaga [[NDH|novouspostavljene države]] iz [[Split]]a u [[Zagreb]] kao ispomoć: prve snage Hrvatskog oružništva, [[7. svibnja]] [[1941.]], Zagreb-Paromlin]]
[[Ustaški pokret|Ustaško vodstvo]] je odmah nakon [[10. travnja]] [[1941.]] počelo uključivati policijska i oružnička tijela [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u službu novog režima, nailazeći već u prvim akcijama oko osvajanja vlasti na pomoć jednog njihovog dijela. Poslije kapitulacije [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]], [[Jugoslavenska žandarmerija|žandarmerija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] na teritoriju [[NDH]] uglavnom je ostala na svojim mjestima obavljajući policijsku službu.<ref>N. Kisić-Kolanović, Vojskovođa i politika, 148.-149.</ref><ref>Mario Jareb, Ustaško-domobranski pokret, od nastanka do travnja 1941. godine, Zagreb 2006., 575. str.</ref> Već [[13. travnja]] [[1941.]] opunomoćenik [[Poglavnik]]a za unutarnje poslove dr. Milovan Žanić donosi proglas o uspostavi Hrvatskog oružničkog zapovjedništva.<ref>Narodne novine, br. 2/15. travanj 1941.</ref> Oružništvo je osnovano [[30. travnja]] [[1941.]] kao ruralna [[policija]], a prvi zapovjednik bio je [[general-bojnik]] [[Milan Miesler]].<ref name="ax">[http://www.feldgrau.com/a-croatia.html Allen Milcic: Croatian Axis Forces in WWII]</ref> Oružnicima je povjerena dužnost ''"da čuvaju i očuvaju red i mir i da svakog čestitog i ispravnog građanina zaštite od nasilja ili napadaja na život i imetak"''. Zadaci oružništva su: ''"...održavati javni mir i red, javnu, osobnu i imovinsku sigurnost. Oružništvo mora sprečavati protuzakonitosti svake vrste".'' Oružništvo je nastavak oružništva u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]], budući da su većinu sastava činili pripadnici Hrvatske žandarmerijske brigade [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] (od [[7. travnja]] [[1941.]] ''[[de iure]]'' Oružništva Banovine Hrvatske). Potkraj [[1941.]] u oružništvu je bilo 3.706 ljudi.<ref>»[[Narodne novine]]«, br. 22-207/1941.</ref>
 
== Djelovanje ==