Babonići: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sadržaj, slika i vanjske poveznice
Redak 32:
'''Blagajski knezovi''' su odvjetak hrvatske velikaške obitelji Babonića, nastao u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]. Pridjevak "Blagajski" (''de Blagay'') dobili su prema novom sjedištu, gradu [[Blagaj Japra|Blagaju na Sani]] (danas Blagaj Japra).
 
Rodonačelnik knezova Blagajskih je [[Dujam Babonić]] († oko 1370.), sin Radoslava II. Babonića. Zajedno s bratom Nikolom III., vladao je područjem Dubice, Vodice i Sane. Nikola III. je spasio život kralju Karlu I. u borbi protiv [[Vlaška|vlaškog]] vojvode [[Basarab]]a pa je kralj u znak zahvalnosti poklonio Babonićima područja duž rijeke Une do grada [[Krupa na Uni|Krupe]], nasuprot Blagaju. Nikola III. i Dujam su se prema posjedu Blagaju prozvali Blagajskima.<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=977 Babonići - Hrvatski biografski leksikon]</ref> Budući da je Nikola III. umro ne ostavivši nasljednike, Dujam se smatra rodonačelnikom obitelji knezova Blagajskih. Svojim sinovima Ivanu III., Nikoli IV., Stjepanu VII., Babonegu III. i Tomi ostavio je obiteljske posjede proširene na posjede u Sanskoj županiji, slobodan pristup na kraljevski dvor te ugled i imetak. Te posjede im je kao baštinske i nasljedne potvrdio [[1352.]] godine [[Ugarska|ugarski]] kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]] (1342.-1382.) na osnovu krivotvorene povelje iz [[1218.]] godine. Tim činom su Blagajski postali kraljevi [[vazal]]i, izravno podređeni [[kruna sv. Stjepana|kruni]].
Rodonačelnik knezova Blagajskih je [[Dujam Babonić]] (umro oko 1370.), sin Radoslava II. Babonića. Vladao je područjem Dubice, Vodice i Sane. Taj posjed mu je kao baštinski i nasljedni potvrdio [[Ugarska|ugarski]] kralj [[Ludovik I. Anžuvinski]].
 
Za vrijeme velikog sukoba ugarskih i [[hrvatsko plemstvo|hrvatskih feudalaca]] protiv [[Marija Anžuvinska|kraljice Marije]] (1382.-1395.) i njene majke [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete]], Blagajski pristaju uz njih i Marijinog zaručnika, [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburgovca]]. Tijekom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] knezovi Blagajski sudjeluju u protuturskim ratovima, ali izloženi osvajanju i pustošenjima svojih posjeda krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] sele se u Kranjsku, gdje se od [[1582]]. godine ubrajaju u red kranjskih staleža. Zadnji potomak Babonića bio je '''grof Ludvig Blagajski''' (umro u Ljubljani [[1898]].).<ref>Hrvatski biografski leksikon, str. 310 </ref>
Tijekom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] knezovi Blagajski sudjeluju u protuturskim ratovima, ali izloženi osvajanju i pustošenjima svojih posjeda krajem [[16. stoljeće|16. stoljeća]] sele se u Kranjsku, gdje se od [[1582]]. godine ubrajaju u red kranjskih staleža.
Zadnji potomak Babonića bio je '''grof Ludvig Blagajski''' (umro u Ljubljani [[1898]].).<ref>Hrvatski biografski leksikon, str. 310 </ref>
 
== Banovi iz roda Babonića ==