'''Kromosomi'''Kromosom je skupspiralizirani makromolekulaoblik umolekule stanici živih bića. Sastoje se od [[DNK]], [[RNK]] i [[histon|histonskih]] i nehistonskih proteinaDNA. Biokemijski su slična sastava [[kromatin|kromatinu]], koji su drugi pojavni oblik kromosoma u eukariotskim stanicama.<ref>{{cite web|title=jezgra, stanična|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Svi su [[eukarioti|eukariotsk]] kromosomi građeni od kromatina, za razliku od [[prokarioti|prokariota]] kojima je DNK drukčije organizirana. Prokariotski ekvivalent kromosomu je [[genofor]]<ref>{{cite web|title=genofor|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21636|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> koji se nalazi u [[nukleoid|nukleoidu]]. Kromosomi se nalaze u [[stanična jezgra|staničnoj jezgri]], ali nisu vidljivi u [[interfaza|interfazi]] jer su raspršeni i uočljivi su tek u [[stanična dioba|staničnoj diobi]] jer se tada [[kondenzacija DNK|spiraliziraju]].<ref>Pavlica, Mirjana. [http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori82.htm Odgovori na postavljena pitanja iz biologije: Razlika izmedju kromatina i kromosoma? Skraćivanjem kromatina nastaje kromosom, da li od jednog kromatina 1 kromosom?], E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb</ref>
Kromosomi su način na koji je priroda uspjela riješiti problem razdvajanja dvije identične molekule [[DNKDNA]] na suprotne polove stanice za vrijeme [[mitoza|mitoze]] i [[mejoza|mejoze]]. Moramo uzeti u obzir da je jedna molekula DNKDNA nekoliko tisuća puta duža od promjera [[stanica|stanice]]. Taj je problem riješen na način da se molekula DNK [[kondenzacija DNK|DNA kondenzira]] tj. skupi na vrlo mali prostor uz pomoć [[histon|histonskih]] i nehistonskih [[bjelančevine|bjelančevina]] oko kojih se ona namata. Kada dostigne maksimalnu kondenziranost vrlo je lijepo vidljiva uz pomoć najjednostavnijeg svjetlosnog [[mikroskop]]a.
Kad se govori o broju kromosoma karakterističnom za vrstu, misli se na kromosome koji se pojavljuju za vrijeme [[dioba|diobe]] tjelesnih ili somatskih stanica (za razliku od spolnih [[stanica]]). To je dvostruki ili diploidni (oznaka 2n) broj, koji je u zdravoga [[čovjek]]a 46.
