Nacionalni arheološki muzej u Sofiji: Razlika između inačica

manja dorada i lektura
No edit summary
(manja dorada i lektura)
{{površan prijevod}}
{{izvor}}
{{Infookvir muzej
|ime = Nacionalni arheološki muzej u Sofiji
|slika = Sofia Archäologisches Museum stitched 1.jpg
|opis_slike = Zgrada muzeja u [[Sofija|Sofiji]].
|osnovan = [[1892.]]
|lokacija = [[Sofija]], [[Bugarska]]
|web =
}}
'''Nacionalni arheološki muzej''' ([[Bugarskibugarski]]: ''Национален археологически музей, ''Natsionalen arheologicheski muzey'') je muzejsko-istraživačka ustanova osnovana u [[Sofija|Sofiji]]. Osnovana je [[1892.]] s ciljem očuvanja, proučavanja i izlaganja bugarske [[arheologija|arheološke]] [[baština|baštine]]. Zgrada muzeja izgrađena je na temeljima [[Osmansko Carstvo|osmanske]] [[džamija|džamije]] koju je [[1451.]] dao izgraditi [[Adni Mahmud-paša Anđelović]].<ref> Safvet-beg Bašagić, ''»Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini«'', [[Matica hrvatska]], [[Zagreb]], 1931., str. 41. </ref>
 
Prvi ravnatelj muzeja bio je arheolog, egitpolog i numizmatičar [[Václav Dobruský]], koji je zbog čeških korijena surađivao s muzejskim ustanovama u [[Prag]]u i [[Beč]]u.<ref> ДОБРУСКИ Вацлав (1858-1916), ''Българска енциклопедия А-Я'' (Bugarska enciklopedija, svezak A-R), БАН, Труд, Сирма. 2002., ISBN 954-8104-08-3., OCLC 163361648 {{bul oznaka}} </ref> Od [[1880.]] do [[1893.]] u zgradi muzeja nalazila se Nacionalna knjižnica i čitaonica.
 
Arheološki muzej svečano je otvoren [[1905.]] godine u prisustvu kneza [[Ferdinand I. Bugarski|Ferdinanda I. Bugarskog]] i ministra prosvjete Ivana Šišmanova.
 
Muzejska zbirka podijeljena je u nekoliko dvorana prema starosti i vrsti izložaka;<ref> [http://bugarskainfo.com/kultura/arheoloski-muzej-sofije/ bugarskainfo.com] </ref> odjel za [[pretpovijest]], trakijsku povijest, [[numizmatika|numizmatiku]], antičku i srednjovjekovnu arheologiju. Za radRad muzeja nadležnau nadležnosti je [[Bugarska akademija znanosti|Bugarske akademije znanosti]].
 
== Izvori ==