Inačica od 6. listopada 2016. u 15:42 uredi 188.124.196.111 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 6. listopada 2016. u 16:28 uredi ukloni ovu izmjenu F karlo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.517 edits uklanjanje izmjene 4784080 suradnika 188.124.196.111 (razgovor) Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Вук Стефановић Караџић.око 1850..jpg\|mini\|Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850.]] '''Vuk Stefanović Karadžić''' ([[Tršić (Loznica)\|Tršić]], [[7.~~novembra~~ studenoga]] [[1787]]. – [[Beč]], [[7. veljače]] [[1864.]]), bio je [[Srbi\|srpski]] jezikoslovac i reformator [[Srpski jezik\|srpskoga]] jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina. Pored jezičnoga rada politički značaj Vuka Karadžića za suvremenu srpsku i južnoslavensku povijest je bitan jer su njegove teze značajno utjecale na [[Velika Srbija\|velikosrpski pokret]].<ref>Vuk Karadžić: Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona ("Srbi svi i svuda").</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/117968 Croatica et Slavica Iadertina vii/i (2011), str. 201.-202.] Andrea Sapunar Knežević, Marijana Togonal: Stanko Vraz kao folklorist.<br> "''Za razliku od Vraza, Ivan Kukuljević Sakcinski, koji se također bavio sakupljanjem folklornoga blaga, vodi oštre polemike s Karadžićem jer je Karadžić hrvatske narodne pjesme izdavao kao srpske.'' "<br> Sâm je Karadžić poslije napisao u jednom svom djelu da narod u tim hrvatskim krajevima "neće da se zovu Srbima". Vidi u: ''Izvori velikosrpske agresije'' (prir. [[Bože Čović]]), tekst Vuka Stefanovića Karadžića: "Srbi svi i svuda". Školska knjiga, Zagreb, 1991., ISBN 86-393-0255-3, str. 83.<br>

Vuk Karadžić: razlika između inačica