Razlika između inačica stranice »Društvena stratifikacija«

→‎Marksistička teorija: Marx je uzimao u obzir "međuklase", to je vidljivo i iz Manifesta, gdje piše o sitnoj buržoaziji, obrtnicima, seljaštvu itd. Ovaj "djelomično" dodajem jer se nije svugdje u potpunosti provela nacionalizacija.
(→‎Marksistička teorija: Marx je uzimao u obzir "međuklase", to je vidljivo i iz Manifesta, gdje piše o sitnoj buržoaziji, obrtnicima, seljaštvu itd. Ovaj "djelomično" dodajem jer se nije svugdje u potpunosti provela nacionalizacija.)
Razvoj kapitalizma uzrokuje sve veću koncentraciju kapitala, pa time i sve veću koncentraciju radne snage, povećava se interakcija među radnicima i oni se sve više povezuju u borbi protiv izrabljivanja. Sa sve većom koncentracijom radnici razvijaju '''klasnu svijest''' o svojem položaju. Kao vrhunac Marx je naveo [[Proleteri|proletersku]] [[Revolucija|revoluciju]] kao jedini način prelaska iz kapitalističkog u socijalističko društvo. Marx ovdje iznosi tek jednu dimenziju klasne različitosti (ekonomsku), što je nadopunio [[Max Weber|Max Weber]] s još dvije dimenzije- socijalnom i političkom.
 
Kritike na ovu teoriju su mnogobrojne. Kritičari tvrde da borbu među klasama mogu uzrokovati i drugi čimbenici (religijski, etnički, rasni itd.). Marx također nije uzeo u obzir neke pripadnike klasa koji se nalaze između kapitalista i proletera, kao što su menadžeri, obrtnici, stručnjaci, koji nemaju sredstva za proizvodnju, ali imaju bolji položaj u odnosu na radnike. Marxova teorija dobiva veliki udarac tijekom [[Socijalizam|socijalističkih]] [[Revolucija|revolucija]] u 20. stoljeću. Slijedeći Marxovo učenje, u zemljama u kojima je došlo do socijalističkih revolucija, ukida se (barem djelomično) privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, ali stupanj nejednakosti je i dalje ostao velik.
 
=== Weberovo gledište ===
117

uređivanja