Razlika između inačica stranice »Branko Mamula«

Dodano 18 bajtova ,  prije 4 godine
(uklanjanje izmjene 4590796 suradnika Ingenium 7 (razgovor))
Admiral Branko Mamula je rođen 30. svibnja 1921. u Slavskom Polju kod Vrginmosta. Nakon završenoga školovanja zaposlio se kao namještenik. Godine 1940.<ref name="VL">Borislav Ratković, gl. ur.; Petar Petrović, ur., ''Vojni leksikon'', Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1981., str. 954.</ref> učlanio se u [[Savez komunističke omladine Jugoslavije]], a [[1941.]] se pridružuje [[partizani]]ma. Godine 1942. [[ustaše]] su mu ubile majku, dvije sestre i brata.<ref name=sd>{{Citiranje www|naslov=Branko Mamula: Nedostaje mi Split, rado bih došao i obišao prijatelje|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/97916/Default.aspx|autor=Denis Krnić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Slobodna Dalmacija|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=13. listopada 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Iste te godine učlanio se u [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističku partiju Hrvatske]] ([[KPJ]]).<ref name="VE">Franc Misjak, "MAMULA Branko". U enciklopediji: Nikola Gažević, gl. ur., ''[[Vojna enciklopedija]]'', II. izd., 5. sv. : Lafos – Naukrat, Izdanje Redakcije Vojne enciklopedije, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1973., dotiskano 1985., str. 252.</ref> U ratu je bio [[politički komesar]] bataljuna,<ref name="VE"/> [[Oficirska škola Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Hrvatske|Oficirske škole Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Hrvatske]] (osnovana pri Glavnom štabu Hrvatske),<ref name="VE"/> 3. brigade 8. divizije, zatim Štaba mornarice za Hrvatsko primorje i Istru,<ref name="VE"/> te Pomorske komande sjevernog [[Jadransko more|Jadrana]]. Iz rata izlazi kao [[potpukovnik]]. Završio je Višu pomorsku akademiju,<ref name="VE"/> tečaj [[Operativno umijeće|operatike]] i tečaj za visoke dužnosti u [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenskoj ratnoj mornarici]]. Nositelj je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]], [[Orden za vojne zasluge|Ordena za vojne zasluge s velikom zvijezdom]],<ref name="VE"/> [[Orden bratstva i jedinstva|Ordena bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem]].<ref name="VE"/>
 
Nakon rata obnašao je odgovorne dužnosti u [[Oružane snage SFRJ|oružanim snagama SFRJ]], bio je politički komesar flote, Vojnopomorskog školskog centra, eskadre, te pomorske zone. Također je bio i pomoćnik zapovjednika armije, zapovjednik Vojnopomorskog područja, pomoćnik saveznoga sekretara za narodnu obranu, te načelnik uprave RM u SSNO. Od [[1979.]] do [[1982.]] bio je načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije. Godine 1982. postavljen je za saveznoga sekretara za narodnu obranu (ministra obrane). U najviši vojni čin admirala flote (četiri generalske zvjezdice) unaprijeđen je [[1983.]] godine.<ref name="VL"/><!-- U knjizi ''Smrt Jugoslavije'' sam je napisao kako je 1983. dobio čin admirala, kako je to kasnije išlo i kad je točno dobio čin admirala flote za sad nije moguće reći --> Na dužnosti saveznoga sekretara za narodnu obranu admiral Mamula se zadržao sve do [[1988.]] godine, kada je službeno umirovljen. 1987. godine idejni je začetnik posljednjeg [[Preustroj JNA|velikog preustroja JNA]] znanog kao plan "Jedinstvo".<ref name="polemos">[[Davor Marijan]], »"Jedinstvo" – Posljednji ustroj JNA«, ''Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira'', sv. 6, br. 1‒2 (11‒12), Zagreb, rujna/listopada 2003., str. 11. – 47., cit. sa str. 14., 18., {{ISSN|1848-8870}} {{Hrčak|id=4445}}</ref> Sam admiral Mamula je ustvrdio da poslije smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] "nitko od generala nije vjerovao u [[Predsjedništvo SFRJ]]".<ref name=ig682>Ivo Goldstein, ''Hrvatska 1918 - 2008.'', 2008., str. 682</ref> Isto tako je ustvrdio da su na čelo [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ) po pravilu birani ljudi u koje nije bilo sumnje da će sačuvati "''status quo''", i to prema načelu ako se ništa ne mijenja SFR Jugoslavija će se sačuvati, u protivnom će se raspasti.<ref name=ig6591>Ivo Goldstein, ''Hrvatska 1918 - 2008.'', 2008., str. 591</ref> Admiral Mamula je 1988. godine ustvrdio da [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenija]] i [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbija]] pokreću mehanizam razbijanja SFR Jugoslavije, smatrajući obje republike jednako odgovornima. Admiral Mamula je sa dijelom generala JNA smatrao da [[Slobodan Milošević]] nije najpogodnija osoba za realizaciju planova JNA o reunitarizaciji zemlje, te da ga je potrebno ukloniti ako se želi sačuvati SFR Jugoslavija. Za admirala Mamulu Miloševićeva politika je bila isuviše prosrpski nastrojena, te kao takva neprihvatljiva za SFR Jugoslaviju kao cjelinu.<ref name=ig683>Ivo Goldstein, ''Hrvatska 1918 - 2008.'', 2008., str. 683</ref> Admiral Mamula je bio pripadnik tvrdolinijaške komunističke generalske struje u JNA. Ta struja je smatrala da “jugoslavensku krizu”, koja je počela krajem 80-ih, treba spriječiti rezolutnom akcijom Armije – kontrolom graničnih prijelaza i uhićenjem tada na neposrednim izborima izabranoga hrvatskoga i slovenskoga vodstva. Jedan je od osnivača "SKJ – Pokreta za Jugoslaviju", tzv. generalske stranke koja je na [[14. izvanredni kongres SKJ|14. izvanrednom kongresu SKJ]] trebala zamijeniti propali [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]] kao vodeća snaga SFR Jugoslavije.<ref name=jl>{{Citiranje www|naslov=Mamula tuži Hrvatsku i traži povrat vile u Opatiji|url=http://www.jutarnji.hr/mamula-tuzi-hrvatsku-i-trazi-povrat-vile-u-opatiji/308983/|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Jutarnji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=14. listopada 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Početkom [[1960-ih]] proveo je preko dvije godine na dužnosti vojnog savjetnika u Vladi [[Sudan|Republike Sudan]], odmah po oslobođenju te države.<ref name="SJ">Branko Mamula, ''Slučaj Jugoslavija'', CID, Podgorica, 2000., ISBN 86-495-0120-6, str. 339.</ref> Admiral Mamula je autor vojnostručnih rasprava u općevojnim i pomorskim časopisima SFR Jugoslavije.<ref name="VL"/>
 
Od 1985. do [[1991.]] godine živio je u [[Opatija|Opatiji]] u vili uz more koju su izgradili ročni vojnici JNA.<ref>{{slv oznaka}} {{Citiranje www|naslov=Strah pred zgodovino|url=http://www.mladina.si/103007/slo-pamflet--bernard_nezmah/?utm_source=tednik%2F200424%2Fclanek%2Fslo%2Dpamflet%2D%2Dbernard%5Fnezmah%2F&utm_medium=web&utm_campaign=oldLink|autor=Bernard Nežmah|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Mladina|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=13. listopada 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=1789 agenata KOS-a u RH|url=http://www.nacional.hr/clanak/23437/1789-agenata-kos-a-u-rh|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Nacional|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=13. listopada 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Admiral Mamula je 2003. godine podnio tužbu kojom je od Općinskog suda u Opatiji tražio vlasništvo nad trećinom nekretnine. Admiral Mamula je naveo kako je 1985. godine temeljem valjanog ugovora s tadašnjim vlasnikom, Saveznim sekretarijatom za narodnu obranu (SSNO JNA), potpisao ugovor o korištenju stana i garaže, a on je potom uz suglasnost JNA vlastitim sredstvima preuredio objekt. Dvije godine kasnije opatijski sud odbio je njegov zahtjev, a Županijski sud u [[Rijeka|Rijeci]] u listopadu 2008., uz neznatnu preinaku, potvrdio je prvostupanjsku odluku, čime je presuda postala pravomoćna. Godine 2009. Admiral Mamula zatražio je od [[Vrhovni sud Republike Hrvatske|Vrhovnoga suda Republike Hrvatske]] reviziju procesa koji vodi za povrat svoje nekadašnje rezidencije u Opatiji.<ref name=jl/>