Razlika između inačica stranice »Gentski oltar«

Dodano 40 bajtova ,  prije 4 godine
m
bez sažetka
m
{{Slika
| slika= GhentRetable Altarpiecede Fl'Agneau - Back panelmystique.jpg
| slika_širina= 450px
| ime= Gentski oltar (zatvorenotvoren)
| autor= [[Hubert van Eyck]] i [[Jan van Eyck]]
| godina= ca. [[1432]].
Ovo veliko remek-djelo započeto je za [[Bavarija|bavarskog]] vojvodu ''Johanna'' i njegovu prijestolnicu u [[Utrecht]]u, a završeno, nakon vojvodine smrti, za bogatog patricija ''Jodoka Vyda'', za njegovu obiteljsku kapelicu u crkvi sv. Bava. (Po natpisu kronostihu na ovome oltaru, ''Pictor Hubertus Deyck, major que nemo repetus'', [[Hubert van Eyck|Hubert]] je smatran za najvećeg slikara svoga doba.) Zapravo Hubert je započeo ovo djelo, ali ga je 1432. završio njegov brat [[Jan van Eyck|Jan]], 10 godina nakon njegove smrti.
 
[[Datoteka:Retable de l'Agneau mystiqueLamgods_closed.jpg|mini|lijevo|300px250px|''Gentski oltar'' (otvorenzatvoren).]]
[[Ikonografija|Ikonografska]] tematika oltara je u vezi s biblijskim [[Ivan Krstitelj|Ivanom Krstiteljem]] i [[Otkrivenje|Apokalipsom]] [[Sveti Ivan|Ivana Evanđelista]] ''(“Klanjanje janjetu”)''. Na ovom djelu, u okviru tzv. nordijskog slikarstva i njegove srednjovjekovne sakralne sheme, javlja se po prvi put niz novih suvremenih motiva i tema. Čitav apokaliptički prizor (''Ecce agnus dei'' – skupina vjernika kako se klanja apokaliptičnom jaganjcu) kao kompozicija smješten je u prirodni ambijent, u slobodan pejsaž, koji je dat minuciozno, gotovo pendantno veristički.
Braća van Eyck su u obradi [[pejzaž (likovni)|pejzaž]]a, kostima i lica saželi i pružili u tome velikome djelu sve što je tadašnja nordijska umjetnost mogla uopće dati. Likovi i dijelovi pejzaža prikazani su kao pojave sagledane u prirodi i ostvarene na način, koji nasuprot tradicionalnim idealističkim likovnim formulacijama jasno ukazuje na realističke tendencije.
[[Kategorija:Gotičke slike]]
[[Kategorija:Renesansne slike]]
[[Kategorija:Belgijska umjetnost]]