Inačica od 14. listopada 2016. u 17:00 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits nova stranica: '''Flamanska umjetnost''' je umjetnička produkcija Flamanaca naseljenih u današnjoj Flandriji, tj. umjetnost povijesnih država i pokrajina: Grofovij...		Inačica od 14. listopada 2016. u 23:44 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Retable de l'Agneau mystique (1).jpg\|mini\|<center>[[Hubert van Eyck]], ''[[Gentski oltar]]'' detalj centralnog dijela iz 1390.-1441.]] '''~~Flamanska~~Flamansko ~~umjetnost~~slikarstvo''' je ~~umjetnička~~slikarska produkcija [[Flamanci\|Flamanaca]] naseljenih u današnjoj [[Flandrija\|Flandriji]], tj. ~~umjetnost~~slikarstvo povijesnih država i pokrajina: [[Grofovija Flandrija]], [[Burgundijska Nizozemska]], [[Habsburška Nizozemska]], [[Španjolska Nizozemska]], [[Austrijska Nizozemska]], [[Francuska Belgija]] i [[Nizozemska Belgija]]. [[Datoteka:The Arnolfini Portrait, détail.jpg\|mini\|lijevo\|<center>[[Jan van Eyck]], detalj slike ''[[Portret Arnolfinijevih]]'' iz 1434., [[uljene boje]] na drvu]] ==Kasnogotičko slikarstvo== [[Datoteka:El_Descendimiento,_by_Rogier_van_der_Weyden,_from_Prado_in_Google_Earth.jpg\|mini\|<center>[[Rogier van der Weyden]], ''[[Skidanje s križa (Van der Weyden)\|Skidanje s križa]]'' iz oko 1435., [[Prado]], [[Madrid]]]] {{glavni\|Rano nizozemsko slikarstvo}} U kasnoj [[gotika\|gotici]], početkom 15. stoljeća, Flamanci su bili prvi umjetnici koji su popularizirali uporabu [[uljene boje\|uljenih boja]] i slikarstva [[minijatura]], ali i prvih europskih [[portret]]a. Tada je Flandrija privlačila mnoge obećavajuće umjetnike iz okolice i proizvodila mnoge umjetnike koji su obilježili umjetnost sjeverne Europe. Među najvažnijima su bili: [[Jan van Eyck]] (1395.–1441.), [[Hans Memling]], [[Hugo van der Goes]], [[Robert Campin]] i [[Rogier van der Weyden]]. Ovi slikari su u [[Slikarstvo gotike\|gotički]] [[naturalizam]] unijeli krajnji [[realizam]] pojedinosti, tako da su likovi na njihovim djelima slikani s detaljnim osobinama naravi. ▼ [[Datoteka:Pieter_Bruegel_d._%C3%84._106b.jpg\|mini\|lijevo\|<center>''[[Lovci u snijegu]]'', 1565., ulje na platnu, 117 × 162 cm, [[Muzej povijesti umjetnosti u Beču]]]] ==Renesansno slikarstvo== {{glavni\|Sjevernoeuropska renesansa}} Flamanci su se u umjetnosti istaknuli osobito kao slikari, a najveću slavu stekli su za vrijeme [[renesansa\|renesanse]]. [[Pieter Brueghel stariji]] (oko 1515. ili 1530.–69.) bio je slikar koji se potpuno okrenuo prirodi, toliko da je i likove (obično fladrijske seljake) na svojim slikama prilagođavao „ptičjoj perspektivi” da bi [[Pejzaž (likovni)\|krajolik]] došao do potpunog izražaja. On je prvi pokazao osebujnost krajolika u različitim obličjima, tako što je „portretirao” godišnja doba. Njega su naslijedili njegovi sinovi, [[Pieter Brueghel mlađi]] (1564.–1638.) i [[Jan Brueghel stariji]]. Jan Brueghel stariji je poznat kao prvi slikar samostalnih [[mrtva priroda\|mrtvih priroda]] s [[cvijeće\|cvijećem]] i [[krajolik\|krajolika]], što je opet barokna odlika. [[Datoteka:Frans_Francken_(II),_Kunst-_und_Rarit%C3%A4tenkammer_(1636).jpg\|mini\|<center>Frans Francken mlađi, ''Zid blaga'', 1634., [[Muzej povijesti umjetnosti u Beču]]. Ovakva vrsta slikasrtva se smatra flamanskom inovacijom koja se razvila početkom 17. st.]] ==Flamanski barok== Nakon opsade [[Antwerpen]]a (1584.-'85.) južne nizozemske pokrajine (Flandrija) ostale su odvojene od neovisne [[Nizozemska\|Nizozemske Republike]] na sjeveru. Premda su brojni umjetnici pobjegli od vjerskih ratova na sjever, što će kasnije dovesti do procvata nizozemskog [[barok]]nog slikarstva „Zlatnog doba”, na jugu se javlja tzv. „Antwerpenska škola” koja će postati jedna od najutjecajnijih u Europi, ponajviše zbog rada njezinih najvažnijih predstavnika kao što su: [[Peter Paul Rubens]] (1577.–1640.), [[Anthonis van Dyck]] (1599.–1641.) i [[Jacob Jordaens]]. No, nakon smrti ovih slikara kulturni značaj Flandrije, zajedno s njezinom gospodarkom važnošću, blijedi dok jača utjecaj nizozemskih gradova i drugih slikarskih škola ([[Amsterdam]], [[Haarlem]], [[Gouda]], [[Rotterdam]], [[Utrecht]], [[Delft]] i [[Leiden]]). ▲U kasnoj [[gotika\|gotici]], početkom 15. stoljeća, Flamanci su bili prvi umjetnici koji su popularizirali uporabu [[uljene boje\|uljenih boja]] i slikarstva [[minijatura]], ali i prvih europskih [[portret]]a. Tada je Flandrija privlačila mnoge obećavajuće umjetnike iz okolice i proizvodila mnoge umjetnike koji su obilježili umjetnost sjeverne Europe. Među najvažnijima su bili: [[Jan van Eyck]] (1395.–1441.), [[Hans Memling]], [[Hugo van der Goes]], [[Robert Campin]] i [[Rogier van der Weyden]]. [[Datoteka:Wappers_-_Episodes_from_September_Days_1830_on_the_Place_de_l%E2%80%99H%C3%B4tel_de_Ville_in_Brussels.JPG\|mini\|lijevo\|<center>Gustaf Wappers, ''Belgijska revolucija 1830.'', 1834., Muzej umjetnosti, Bruxelles.]] ==Preporod== {{glavni\|Belgijska umjetnost}} Preporod flamanskog slikarstva je uglavnom vezan za Belgijsku revoluciju 1830. i slikarsku produkciju u [[Bruxelles]]u. No, ova se umjetnost uglavnom smatra za belgijsku, a ne isključivo flamansku. Od svih belgijskih umjetnika iz Flandrije na početku 20. stoljeća najznačajniji je bio [[James Ensor]], i za njega vezan pokret poznat kao „flamanski [[ekspresionizam]]” koji je vodio [[Constant Permeke]]. Flamanci su se u umjetnosti istaknuli osobito kao slikari a najveću slavu stekli su za vrijeme renesanse , [[Pieter Brueghel stariji]] (oko 1515. ili 1530.–69.), [[Pieter Brueghel mlađi]] (1564.–1638.), [[Peter Paul Rubens]] (1577.–1640.) i [[Anthonis van Dyck]] (1599.–1641.). {{commonscat\|Flemish paintings}} {{Europska umjetnost}} [[Kategorija:Belgijska umjetnost]] [[Kategorija:Flandrija]]

Flamansko slikarstvo: razlika između inačica