Commodore International: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 30 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q208305 (translate me) |
m lektura |
||
Redak 2:
'''Commodore International''' bila je [[Kanada|kanadsko]]/[[SAD|američka]] tvrtka koja se bavila proizvodnjom pisaćih strojeva, [[elektronika|elektroničkih]] aparata i [[osobno računalo|osobnih računala]]. Tijekom svoga postojanja između 1954. i 1994. ona postaje svjetskim poznata zahvaljujući svojim osobnim računalima [[Commodore VIC-20|VIC-20]], [[Commodore 64|C-64]] i [[Amiga]].
==
Nakon
Bez obzira na početno uspješno poslovanje, Commodore se već krajem pedesetih našao u neprilici zbog nemogućnosti natjecanja s jeftinom japanskom proizvodnjom ovih uređaja. Kako bi se spriječio mogući bankrot, tvrtka se
==PET==
[[Datoteka:PET2001.jpg|desno|mini|Commodore PET (1977)]]
Koristeći višak novca dobiven od Goulda za spas kompanije, [[Jack Tramiel]] [[1976.]] godine počinje s kupovinom
==Jack Tramiel==
Nakon proučavanja načina rada japanskih kompanija [[Jack Tramiel]] koji od 1975 godine vrši samo dužnost direktora (prepustio je sav vlasnički udjel Gould-u) stvara novu viziju kompanije i njenog načina rada. Kako bi se smanjila cijena finalnog proizvoda i dobila potpuna nezavisnost kompanije od stanja na svjetskom tržištu Tramiel donosi odluku da se sve dijelove budućih proizvoda mora praviti u svojim pogonima Commodore. Drugi dio njegove vizije bila je minimalna cijena proizvoda kako bi se potkopala konkurencija i osvojilo tržište masovnom proizvodnjom. Dok prvi dio poslovne vizije se pokazao uspješnim drugi će stvoriti velike probleme kompaniji nakon što ju on napusti. Kako bi povećao prodaju svojih računala [[Commodore VIC-20]] i [[Commodore 64]] Tramiel sklapa poslovne dogovore s specijaliziranim prodavaonicama. Kratko vrijeme potom on "zaboravlja" na te dogovore kada sklapa sporazum o prodaji s [[trgovački lanac|trgovačkim lancima]]. Rezultat toga je bila situacija da su specijalizirane trgovine "zaglavile" s kompjuterima Vic 20 po 299 $ dok se on istovremeno prodavao po 199 $ u trgovačkim centrima. Zbog te poslovne politike Commodore neće imati prodajnu mrežu voljnu prodavati računala Amiga u drugoj polovici osamdesetih godina. Također Tramiel je imao jedan različit problem tijekom upravljanja kompanijom što proizvodi računala koji se sastojao u minimalnom ulaganju u razvoj tako da na primjer [[MOS Technology]] (kupljen od Commodora) neće nikada izdati 16 bitni procesor iako je posjedovala projekt za to još iz 1978. godine. Bez obzira na te nedostatke on će
▲Nakon proučavanja načina rada japanskih kompanija [[Jack Tramiel]] koji od 1975 godine vrši samo dužnost direktora (prepustio je sav vlasnički udjel Gould-u) stvara novu viziju kompanije i njenog načina rada. Kako bi se smanjila cijena finalnog proizvoda i dobila potpuna nezavisnost kompanije od stanja na svjetskom tržištu Tramiel donosi odluku da se sve dijelove budućih proizvoda mora praviti u svojim pogonima Commodore. Drugi dio njegove vizije bila je minimalna cijena proizvoda kako bi se potkopala konkurencija i osvojilo tržište masovnom proizvodnjom. Dok prvi dio poslovne vizije se pokazao uspješnim drugi će stvoriti velike probleme kompaniji nakon što ju on napusti. Kako bi povećao prodaju svojih računala [[Commodore VIC-20]] i [[Commodore 64]] Tramiel sklapa poslovne dogovore s specijaliziranim prodavaonicama. Kratko vrijeme potom on "zaboravlja" na te dogovore kada sklapa sporazum o prodaji s [[trgovački lanac|trgovačkim lancima]]. Rezultat toga je bila situacija da su specijalizirane trgovine "zaglavile" s kompjuterima Vic 20 po 299 $ dok se on istovremeno prodavao po 199 $ u trgovačkim centrima. Zbog te poslovne politike Commodore neće imati prodajnu mrežu voljnu prodavati računala Amiga u drugoj polovici osamdesetih godina. Također Tramiel je imao jedan različit problem tijekom upravljanja kompanijom što proizvodi računala koji se sastojao u minimalnom ulaganju u razvoj tako da na primjer [[MOS Technology]] (kupljen od Commodora) neće nikada izdati 16 bitni procesor iako je posjedovala projekt za to još iz 1978. godine. Bez obzira na te nedostatke on će uspijeti svojim poletom motivirati inžinjere Commodora da naprave najbolje moguće proizvode s tehnologijom koju posjeduju.
Na kraju Tramielovog upravljanja kompanijom ona ostvaruje kvartalnu dobit od 136 milijuna dolara i ulazi na [[Forbes 400]]. Godinu dana kasnije kompanija već posluje s gubitkom.
Line 20 ⟶ 19:
==Vrijeme slave==
[[Datoteka:Commodore64.jpg|mini|275px|desno|Commodore 64 (1982.)]]
Četiri godine nakon uspjeha s PET računalom Commodore izbacuje [[Commodore VIC-20]]. Ovo danas zaboravljeno računalo bilo je prvo prodano u više od milijun primjeraka. Između 1981. i 1985. godine biti će prodano sveukupno 2,5 milijuna primjeraka. Bilo je više razloga za ovaj uspjeh od niske cijene (299 $) preko angažiranja "zaboravljenog" glumca ([[William Shatner]]) koji se vratio na staze uspjeha 1982. do ideje da Commodore sam proizvodi "software" za svoja računala. Još veći uspjeh će biti izdavanje 1982. godine računala [[Commodore 64]] koji će biti prodan u sveukupno 22 milijuna primjeraka koristeći sličan recept od prethodnika (reklame, cijena,
==Tramielov duh==
Line 91 ⟶ 90:
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Commodore International
|