Katoličanstvo u Hrvata: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Novije doba: ispravak |
|||
Redak 22:
Krajem 19. stoljeća u Hrvatskoj, koja je do [[1918]]. bila u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], organiziraju se hrvatski katolički đaci, studenti i intelektualci te stvaraju svoj pokret da bi u društvo unosili katolička načela i vrijednosti. Između dva svjetska rata Crkva je uglavnom slobodno djelovala. Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] manji dio katoličkog klera je podržavao vlast ustaškog režima. Poslije [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] komunistička se vlast obračunava s ideološkim protivnicima, teško optužujući sam vrh Katoličke Crkve, što kulminira montiranim procesom, suđenjem i zatočenjem tadašnjeg [[nadbiskup]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]]. Zbog imenovanja Stepinca [[kardinal]]om prekinuti su diplomatski odnosi sa [[Vatikan|Svetom Stolicom]], koji će biti ponovno uspostavljeni tek [[1966.]] godine.<ref>[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/titova-jugoslavija-regulirala-odnose-s-vatikanom-1966-60747 dnevno.hr], pristupljeno 17. kolovoza 2015.</ref>
U [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]], komunistička vlast provodi opću nacionalizaciju, čime i Katolička Crkva gubi brojne posjede, bolnice, škole, domove. Oduzeti su ne samo posjedi nego i pojedini samostani, a nekima ([[trapisti]] kod
== Kršćanstvo i Katolička Crkva u Hrvata danas ==
|