Četnici u Drugom svjetskom ratu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Politički program Ravnogorskog pokreta: ispravak |
m ispravak |
||
Redak 116:
[[Josip Broz Tito|Tito]] je nekoliko puta upućivao pozive pripadnicima neprijateljskih postrojbi (to je uključivalo Mihilovićeve četnike, [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|hrvatske domobrane]] i slovenske domobrance, ali ne i ustaše i nedićevce i ljotićevce) da pređu na stanu [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkog pokreta]], uz obećanje amnestije. Posljednji rok bio je do 15. siječnja 1945. Znatan broj četnika iz Srbije iskoristio je tu priliku. Pri tome treba imati u vidu da mnogi, koje je Mihailović imao na svojim popisima kao članove svojih odreda, zapravo nikad nisu sudjelovali u borbama, čak ni nosili pušku. Pozivajući se na svoj položaj zapovjednika ''[[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]]'', Mihailović se služio predratnim popisima za novačenje i prisilno je novačio ljude. Jezgro njegovih snaga činile su stalne posade, koje nisu bile velike (osobito nakon poraza u Bosni i Hercegovini 1943.). Od početka 1945. i nova komunistička vlast vrši mobilizaciju. Otuda dolazi većina Srba koji su pri kraju rata sudjelovali u borbama.
U Crnoj Gori su bile formirane i jedinice crnogorskih separatista pod vodstvom [[Sekula Drljević|Sekule Drljevića]]. Suprotstavljali su se kako komunistima tako i Mihailovićevim četnicima, te surađivali sa [[ustaše|ustašama]]. [[Pavle Đurišić]], zapovjednik snaga Mihailovićevih četnika u Crnoj Gori, sklopio je početkom 1945. dogovor sa Drljevićem, te se sa svojim snagama povlačio prema zapadu. Drljevič je međutim dogovor raskinuo, te je [[Hrvatske oružane snage|vojska NDH]] u ožujku 1945. napala i [[Bitka na Lijevča polju|uništila Đurišićeve snage na Lijevče polju]] kod
Mihailović je proveo zimu 1944.-1945. sa svojim preostalim snagama u istočnoj Hercegovini. U proljeće 1945. pokušao se probiti prvo na zapad, ali je zaustavljen, a zatim su preostale njegove snage uništene u bitci na Sutjesci, na istom mjestu gdje je dvije godine ranije vođena velika bitka u Petoj neprijateljskoj ofanzivi, 12.-14. svibnja 1945. Tu je pobijeno oko 7.000 četnika, a Mihailović je sa nekoliko stotina preživjelih uspio pobjeći u Srbiju, gdje se skrivao i pokušavao organzirati gerilske akcije. Zarobljen je u ožujku 1946., izveden pred sud i strijeljan.
| |||