Raspad SFRJ: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m fixed typo |
|||
Redak 331:
[[Datoteka:20114124.jpg|mini|250px|Pokop u Srebrenici, 2010.]]
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
Nakon osamostaljenja Slovenije, Hrvatske i Makedonije, situacija u BiH je postajala sve nestabilnija, tako da je već 9. i [[10. listopada]] [[1991]]. srpsko vodstvo u BiH organiziralo plebiscit na kojem se "''srpski narod izjasnio o ostajanju u zajedničkoj [jugoslavenskoj] državi sa Srbijom, Crnom Gorom, SAO Krajinom, SAO [[Slavonija|Slavonijom]], [[Baranja|Baranjom]] i zapadnim [[Srijem]]om i s drugim koji se izjasne za taj ostanak''".<ref name="Kronologija">[[#Goldstein|Goldstein 1996.]], listopad 1991.</ref><ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]], paragraf 90</ref><ref>[[#UN-ov izvještaj V|UN-ov izvještaj V - F. The referendum in BiH]]</ref> Već 9. siječnja 1992. osnovana je, po uzoru na RSK, treća srpska država, [[Republika Srpska]] (RS), na neograničenom području koja se također uveliko preklapala s Bosnom. Osnovana je i [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] (HRHB) koja je prijetila otcijepljenjem ako BiH ostane u srpski dominiranoj Jugoslaviji.<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]], paragraf 91</ref> [[Mate Boban]] je zastupao priključenje HRHB Hrvatskoj, dok je [[Stjepan Kljujić]] zahtijevao višenacionalnu, neovisnu Bosnu.<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]], paragraf 92</ref> [[29. veljače]] [[1992]]. na referendumu o neovisnosti BiH 99.4 % izašlih građana glasovalo je potvrdno,<ref>{{cite web|url=http://csce.gov/index.cfm?FuseAction=UserGroups.Home&ContentRecord_id=250&ContentType=G&ContentRecordType=G&UserGroup_id=5&Subaction=ByDate|title=The Referendum on Independence in Bosnia-Herzegovina: February 29-March 1, 1992|date=1992|publisher=Commission on Security and Cooperation in Europe|page=19|accessdate=28.
Usprkos ranijim incidentima - [[ubojstva u Sijekovcu]], nemiri između Srba i Bošnjaka u Goraždu<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]], paragraf 110</ref> - prvi masovni, sustavni i koordinirani ratni napad započeo je 1. travnja [[1992.]] godine kada su srbijanske paravojne po naređenju šefa srbijanske državne službe sigurnosti [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] prešle srbijansko-bosanskohercegovačku granicu, napale grad [[Bijeljina|Bijeljinu]] i izvršile [[Pokolj u Bijeljini|prvi pokolj Bošnjaka]].<ref>{{cite web|url=http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4299561,00.html |title=Zvornička operacija planirana u Beogradu|publisher=Deutsche Welle |date=3. lipnja 2009|accessdate=3. ožujka 2010}}</ref><ref>[[#MKSJ Stanišić|MKSJ Stanišić]], str. 2, 9</ref> Fotograf [[Ron Haviv]] dobio je poziv od samog [[Arkan]]a napraviti nekoliko fotografija tog događaja, od kojih se izdvaja slika srpskog vojnika mahom prije nego nogom udara glavu bošnjačke žene na podu te neslavni prizor čovjeka koji moli za milost minutama prije nego su ga bacili s četvrtog kata zgrade.<ref>{{cite news |title=Witness to Balkan's bloodshed|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1347218.stm|publisher=[[BBC]]|date=2001-05-24 |accessdate=2010-05-03}}</ref> Prema IDC-u, u općini Bijeljina ubijeno je oko 1.000 ljudi.<ref name="idc"/> Beograd je također u svibnju 1992. postavio [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] za zapovjednika JNA,<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]], paragraf 196</ref> koji je postao zapovjednik Vrhovnog štaba [[VRS]] nakon povlačenja JNA.<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]], paragraf 198</ref> Potkraj 1992., [[Momčilo Krajišnik]] je jednu od mapa RS predstavio u programu Televizije RS, tvrdeći da se teritorij koji je u tom trenutku držala VRS samo poklapa sa srpskim područjima "bivše BiH".<ref>{{cite web| publisher=Sense Agency| title=O pištoljima i mapama| url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/o-pistoljima-i-mapama.25.html?cat_id=1&news_id=1895| date=3. ožujka 2004}}</ref>
| |||