Varijabla (računarstvo): razlika između inačica

'''Promjenjivka'''<ref>[https://element.hr/artikli/file/1924 Naučite programirati uz C++, 2. izdanje, str. 22]</ref> (imenica; ''engl. ''variable'', u hrv. u upotrebi još i '''varijabla''', '''promjenjivica''', '''promjenjiva''')<ref>[http://free-zg.htnet.hr/jsribar/demistif.pdf Demistificirani C++, 2. izdanje, str. 33]</ref><ref>[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog7.htm Digitalna zbirka Filozofskog fakulteta u Zagrebu] Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijske znanosti. Baze podataka.</ref><ref name="Essert, Žilić">[http://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1332414796-0-matlab_udzbenik.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje - M. Essert, Tihomir Žilić: MATLAB - Matrični laboratorij] </ref> u kontekstu [[programiranje|programiranja]] jest ime kojem je pridružena vrijednost, i ta vrijednost se naziva vrijednost promjenjivke.

Uz pojam promjenljivke, imamo i njoj oprječne pojmove nepromjenjivke (''engl. ''immutable'') i [[konstanta|konstante]] (''engl. ''constant''); nepromjenjivka je ime kojem je vrijednost pridružena u trenutku njenog uvođenja, te joj nije moguće naknadno pridružiti drugu vrijednost. Konstanta je ime kojem je vrijednost zadana u izvornom kodu programa, te joj nije moguće mijenjati vrijednost za vrijeme izvršavanja programa.

PromjenjivicaPromjenjivka (engl. ''variable'') je naziv koji je izmišljen da bi se imenovala stanovita ideja, i taj naziv se počeo upotrebljavati s pojavom prvih [[programski jezik|programskih jezika]]. Pri tome nije bila dana konkretna i jednoznačna [[definicija]] promjenjivepromjenjivke, nego se taj naziv počeo upotrebljavati spontano. Iz tog razloga ne postoji jedinstvena definicija promjenjivki, već svaki čovjek može shvaćati promjenjivkupromjenjivke na svoj način, što je često uvjetovano programskim jezikom koji se koristi.

Svaki programski jezik može imati svoje ostvarenje ideje promjenjivke, često uvjetovano raznim tehničkim ograničenjima. PriU tomemnogim tose ostvarenjeprogramskim možejezicima uvrijednosti nekimpromjenjivki detaljimashvaćaju kao objekti, ili čak kao reference na objekte. bitiTako u suprotnostipojedinim sprogramskim općenitomjezicima idejomkao dodatno možemo: dobiti adresu promjenjivke, alipromijeniti tadavrijednost jepromjenjivke tobez problemnavođenja tihnjenog konkretnihimena, ostvarenja.te Kadapromijeniti početnicivrijednost učepromjenjivke dotičniprimjenjujući jezik,operaciju tajna problem možeobjektu rezultiratina teškoćamakoji upromjenjivka shvaćanjuukazuje. idejeU promjenjivke,ovom kaoposljednjem islučaju pogreškamavrijednost kojupromjenjivke shvaćamo kao činevrijednost iskusnijipromjenjivog korisniciobjekta.

Da bi programski jezik mogao razlikovati imena promjenjivki od drugih sintaktičkih elemenata, poput brojeva, operatora i ključnih riječi, uvijek postoje točna pravila o sintaksi imena promjenjivki. Tako, najčešćeu gotovo svim raširenim programskim jezicima, imena promjenjivki ne mogu početipočinjati brojem i ne smiju sadržavati razmake, odnosno ime promjenjivke je samo jedna riječ. U mnogim programskim jezicima se ime promjenjivke može sastojati isključivo od slova, brojeva, i znaka podvlake (_) .

Postoje bitne razlike u osjetljivosti imena promjenjivki na velika i mala slova (engl. ''upper case'' i ''lower case''). U mnogimvečini jezicimajezika je razlika značajna (engl. ''case-sensitive''), to jest: kadamakar se dvije riječi razlikujurazlikovale samo u upotrebi velikih i malih slova, onda one će predstavljajupredstavljati dva različita imena. U drugimnekim jezicima razlika nije značajna (engl. ''case-insensitive''), a postoji i mogućnost da se zabrani uvođenje dvaju imena koji se razlikuju samo u upotrebi velikih i malih slova.

i, j, n, a, b, broj, zbroj, sum, max, retval, point, cijena.

Kao što je vidljivo, za razliku od matematičkih imena, imena promjenjivki često se sastoje od više znakova, što je poželjno jer se na taj nain iz imena promjenjivke lakše može iščitati njena svrha.