Crkva sv. Stjepana na Otoku: razlika između inačica

'''Crkva svetog Stjepana od Otoka''' je [[starohrvatska umjetnost|starohrvatska]] [[crkva]] iz 10. stoljeća koju je dala podići [[Hrvatsko Kraljevstvo|hrvatska kraljica]] [[Jelena Slavna]] na [[Gospin otok|Gospinom otoku]] u [[Solin]]u. Sagrađena je gotovo paralelno s [[Gospa u bristima|crkvom Blažene Djevice Marije]] oko [[976.]] god., prema ploči koja je pronađena u predvorju crkve. Crkva sv. Stjepana na Otoku služila je kao grobnica [[Hrvatski vladari|hrvatskih kraljeva]], a [[Crkva Blažene Djevice Marije u Solinu]], jedna od najvećih u Hrvatskoj, kao krunidbena [[bazilika]]. Neki povjesničari ove dvije crkve i zamjenjuju. Njezini se temelji danas nalaze pod župnom crkvom Gospe od Otoka.

==Povijest==

Na Gospinom otoku je hrvatska kraljica Jelena Slavna u 10. st. dala podići dvije crkve, Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepana. Njih spominje više srednjovjekovnih dokumenata, između ostalog i [[split]]ski kroničar, [[Toma Arhiđakon]]. One spadaju u red tzv. dvojnih crkava (''basilica geminatae'') koje su u hrvatskim krajevima obično gradili [[benediktinci]]. Veća je uvijek bila posvećena [[Gospa|Gospi]], a manja nekom svecu. Kako su se prema [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] običajima kraljevi pokapali u onoj crkvi u kojoj se krune, crkva Gospe od Otoka je vjerojatno bila krunidbenom crkvom, dok kralj [[Zvonimir]] nije, nedaleko od nje, izgradio [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija|Krunidbenu crkvu sv. Petra i Mojsija]] (Šuplja crkva). Prema narodnoj predaji u Solinu je bilo sahranjeno sedam hrvatskih kraljeva.