Crkva sv. Stjepana na Otoku: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 14:
{{col-5}}
Hrvatski prijevod:
{{Citat|Na izrečeno traženje nadbiskupa Lovre presjajni muž Dmitar, nazvan Zvonimir, kralj Hrvata, vratio je crkvi svetoga Dujma crkve svetoga Stjepna i svete Marije u Solinu sa svim njihovim dobrima. Crkve je sagradila obdarila kraljica Jelena darujući ih splitskoj stolici u trajan posjed. Te su crkve zbog štovanja kraljevskih grobova bile predane na određeno vrijemvrijeme nekim redovnicima koji su u njima revno obavljali obrede. Tamo je pokopan uzvišeni muž kralj Krešimir, zajedno s mnogim drugim kraljevima i kraljicama, u atriju bazilike svetoga Stejepana.|Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, str. 81.}}
{{col-end}}
One spadaju u red tzv. dvojnih crkava (''basilica geminatae'') koje su u hrvatskim krajevima obično gradili [[benediktinci]]. Veća je uvijek bila posvećena [[Gospa|Gospi]], a manja nekom svecu. Kako su se prema [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] običajima kraljevi pokapali u onoj crkvi u kojoj se krune, crkva Gospe od Otoka je vjerojatno bila krunidbenom crkvom, dok kralj [[Dmitar Zvonimir]] (1075.-1089.) nije, nedaleko od nje, izgradio [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija|Krunidbenu crkvu sv. Petra i Mojsija]] (Šuplja crkva). Prema narodnoj predaji u Solinu je bilo sahranjeno sedam hrvatskih kraljeva.