Franjevački samostan i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m promjena kategorije
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{otheruses2|[[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije]]}}
{{wp+}}
[[Datoteka:Crkva-ŠB-sjever-04547.jpg|mini|desno|250px|Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu]]
 
'''Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije''' je rimokatolička crkva na [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]].
 
Temelji crkve položeni su dana [[23. srpnja]] [[1846]]. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20x10 metara. Godine [[1871]]. podignut je i [[zvonik]].
 
Međutim, [[1863.]] je odlučeno da se gradi nova crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova crkva je zamišljena kao trobrodna [[bazilika]] u stilu talijanskog baroka[[barok]]a, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.
 
Zgrada stare crkve je [[1905.]] godine porušena. [[20. lipnja]] 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove crkve u [[kasna romanika|kasnoromaničkom]] stilu po nacrtu M. Davida. Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine, a svodovi srednje lađe, preinačeni prema nacrtima Stjepana Podhorskoga, izvedeni su 1938. godine.
 
Crkva je duga 50 m, široka 26 m, a visina zvonika je 32 m. Glavna lađa je odijeljena od bočnih masivnim kamenim stupovima romaničkog izgleda. Oltar je ukrašen motivima sa stećaka i kao takav postavljen [[1978.]] godine. Svetohranište je izgrađeno od hercegovačkog granita, s brončanim vratima u visokom reljefu, slično kao i propovjedaonica sa simbolima četiriju evanđelista. Oltar, svetohranište i propovjedaonica su djelo akad. kipara Ante Starčevića. Kip Gospe potječe od talijanskih majstora iz sredine 19. stoljeća. Vitraje u crkvi je izradila radionica Dedić, Koch i Marinković u Zagrebu [[1912.]] godine, a postaje Križnog puta uradio je akad. slikar Rudolf Labaš 1983. godine.
 
U lijevoj bočnoj lađi crkve se nalaze grobovi poznatih franjevaca: fra Didaka Buntića (graditelja crkve i narodnog prosvjetitelja) i Rafe Barišića (prvog hercegovačkog biskupa).U desnoj bočnoj lađi se nalazi grobnica s posmrtnim ostacima franjevačkih mučenika koje su partizani pobili i spalili u samostanskom vrtu, nakon pada Širokog Brijega [[7. veljače]] [[1945.]] godine. Također, u ovu grobnicu su položeni posmrtni ostaciostatci i drugih franjevaca koji su stradali 1945. godine, a tek su im nakon Domovinskog rata, aktivnošću Hercegovačke franjevačke provincije, posmrtni ostaciostatci pronađeni u Zagvozdu u Imotskoj krajini i Vrgorcu, a isto tako če biti položeni i svi drugi posmrtni ostaci hercegovačkih fratara koji budu istraživanjem pronađeni.
 
Stilizirani prikaz crkve se nalazi na grbu općine kao i na grbovima športskih društava i raznih kulturno-umjetničkih organizacija.
Line 27 ⟶ 30:
[[Kategorija:Crkve u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Široki Brijeg]]
[[Kategorija:Katoličke crkve]]
[[Kategorija:Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini‎]]