Razlika između inačica stranice »Bukovica«

Dodano 12 bajtova ,  prije 3 godine
m
njen => njezin, točke posle godina, razmak posle točke
m (njen => njezin, točke posle godina, razmak posle točke)
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju [[Bukva|bukove]] šume koja je nestala ispašom i poljodjelstvom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na [[stočarstvo]], posebice [[ovčarstvo]] i u manjoj mjeri [[ratarstvo]]. Vegetacijom i poljodjelstvom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]] u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije [[Domovinski rat|domovinskog rata]] to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor.
 
Česta je podjela na '''Gornju''' ili '''Obrovačku Bukovicu''' te '''Donju''' ili '''Kistanjsku Bukovicu'''. Danas se njennjezin zapadni dio upravno nalazi u [[Zadarska županija|Zadarskoj]], a istočni u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].
 
Najveće naselje unutar same Bukovice su [[Kistanje]] (s oko 1.750 stanovnika), a na njenomnjezinom sjevernom rubu se nalazi [[Obrovac]] (1.050). Veća bukovička sela su [[Kruševo (Obrovac)|Kruševo]] (1.080), [[Gornji Karin]] (860), [[Ivoševci]] (360), [[Đevrske]] (250), [[Ervenik]] (230), [[Radučić]], [[Mokro Polje]], [[Medviđa]], [[Popovići (Benkovac)|Popovići]], [[Pađene]], [[Donji Karin]], [[Žegar]] i [[Bilišane]].
 
Prvi poznati stanovnici Bukovice bili su [[Iliri]], a nakon njih stari [[Rimljani]], koji su taj kraj u 2. stoljeću pr. Kr. uključili u svoju provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. [[Hrvati]] su stigli u 7. stoljeću i bili većinsko stanovništvo sve do početka 16. stoljeća, kada dolaze [[Turci]]. Krajem 17. stoljeća, poslije oslobođenja od Turaka, Bukovica postaje najprije dio [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], a nakon njenenjezine propasti ulazi u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. U međuvremenu se promijenila etnička struktura, pa znatan udjel u stanovništvu uz Hrvate čine Srbi. Sa završetkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bukovica postaje dio [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], (nešto kasnije nazvane Kraljevina Jugoslavija), u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] se nalazi u sklopu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a poslije njega u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Drugoj (socijalističkoj) Jugoslaviji]]. Od 1991-. do 1995. godine Bukovica se nalazila u sastavu Republike Srpske Krajine. Poslije pada Krajine Bukovica postaje dio Republike Hrvatske. Najpoznatiji sportski kolektiv je nogometni klub Bukovica iz Kistanja,koji je osnovan 16.9.1969 godine.Najveci uspjesi kluba su ulazak u Dalmatinsku ligu 1977 i ulazak u Republicku ligu 1981.Gostovali su veliki klubovi,Osijek,Hajduk,Sibenik...
 
== Vanjske poveznice ==
110

uređivanja