Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 1.593 bajta ,  prije 2 godine
bez sažetka
 
Najveći otok je [[Okinawa]].
 
== Povijest ==
 
Godine [[1372.]] Okinawu je zauzeo kao vazalno područje osnivač [[Kina|kineske]] dinastije [[dinastija Ming|Ming]]. Dva stoljeća nakon osvojili su ju i opustošili [[Japanci]], ali su onda dopustili njenim žiteljima nastaviti plaćati danak Kini. Taj jedinstven dvostruki vazalni odnos održao se do [[1875.]] godine, kada je [[Hirohito]]v djed car Meiđi poslao jednu napadačku flotu osvojiti cijelo otočje Ryū Kyū. Otočje je nakon četiriju godina i formalno pripojeno. Kralj Okinawe svrgnut je i zamijenjen japanskim namjesnikom, a [[japanski jezik|japanski]] je postao službeni jezik. Okinawa je bila kolonija od oko 450 000 stanovnika, mahom naseljenih u južnom dijelu otoka. Pučanstvo se pretežno bavilo [[ratarstvo]]m.
 
Još prije izbijanja [[Rat na Pacifiku|Rata na Pacifiku]] Okinawa je postala sastavni dio [[Japansko Carstvo|Japanskog Carstva]], šaljući u [[Tokio]] zastupnika i predstavljavši jednu od 47 japanskih prefektura. Za Okinawu jedinstven običaj je [[porculan]]ske statue kućnih [[bog]]ova, lavova fantastična oblika, izrađene u bezbrojnim položajima pričvršćivati na [[krov]]ove kako bi štitile obitelj od svakog uljeza. Prvih triju godina Rata na Pacifiku na otočju nije bilo istodobno stacionirano više od 600 japanskih vojnika, a pripreme za bitku sa [[SAD|SAD-om]] otpočele su [[1. travnja]] [[1944.]] godine, stacioniranjem triju cjelovitih divizija i jedne brigade.<ref>John Toland-Uspon i pad Japanskog Imperija, IV/IV, Centar za informacije i publicitet, Zagreb 1982., str. 22.-23.</ref>
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
{{Mrva-otok}}