Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 158 bajtova ,  prije 2 godine
== Odraz u umjetnosti ==
=== Književnost ===
Osim što je Črnkov spis [[Podsjedanje i osvojenje Sigeta]] doživio brojna izdanja, uz hrvatski, bili su tu latinski, njemački i talijanski prijevodi, ovaj je događaj potaknuo stvaranje mnogih umjetničkih djela. Posthumno je 1584. godine objavljen ep "Vazetje Sigeta grada" [[Brne Karnarutić|Brne Karnarutića]], napisan negdje 1568.-1572. godine. "''Vazetje Sigeta grada prvi je hrvatski povijesni ep i prvo u nizu djela o poznatoj bitki pod Sigetom 1566. U opisu događaja pjesnik se oslanjao na poznatu sigetsku kroniku Ferenca Črnka te pokušava posredovati povijesnu istinu o događaju.''"<ref>[http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=650 db.nsk.hr], pristupljeno 25. listopada 2016.</ref> Imenjak, praunuk Nikole Šubića Zrinskoga, [[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski]] napisao je na mađarskom jeziku epdjelo ''Adriai tengernek syrenaia'' i objavio 1651. godine, kojidio opisuje"Syrene" opsaduu kome je opisana opsada Sigeta je ep "Opsida sigetska" ("''Szigeti veszedelem''"; prvo je naveden naslov Petrova prijevoda, potom u zagradi naslov izvornika). Nikolin brat Petar ga je cijelo djelo 1660. godine preveo na hrvatski pod naslovom "Adrijanskoga mora sirena".<ref name="Rapacka" />{{is|157}}
 
[[Pavao Ritter Vitezović]] objavljuje ep "Odiljenje sigetsko" u [[Linz]]u 1684. godine. Njemački pjesnik [[Theodor Körner]] 1812. objavljuje svoju dramu "Zrinyi", koja je zagrebačku premijeru na njemačkom jeziku doživjela 1832. godine, a na hrvatskom jeziku 1841. godine.<ref name="Rapacka" />{{is|157}} Hrvatski velikan [[Ante Starčević]] o 300-godišnjici bitke 1866. kritizirao je kult sigetskog heroja kojega je okarakterizirao kao branitelja hrvatskih neprijatelja (Austrijanaca i Mađara), te je suprotstavio Nikoli kao pozitivniji lik drugog Zrinskog - Nikolinog praunuka [[Petar Zrinski|Petra Zrinskog]] i [[Fran Krsto Frankapan|Frana Krstu Frankapana]]. Unatoč ovoj kritici, heroizam Nikole Šubića Zrinskog nije izblijedio,<ref name="Rapacka" />{{is|158}} nego je konačnu (umjetničku) potvrdu dobio u operi [[Nikola Šubić Zrinjski (opera)|Nikola Šubić Zrinjski]] [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] iz 1876. godine, čiji je napjev [[U boj, u boj]] popularan ne samo među hrvatskim navijačima u obliku "''U boj, u boj, za narod svoj''", nego također i u [[Japan]]u.<ref>Nobuhiro Shiba, "Jedan odlomak iz povijesti suradnje Japana i Hrvatske, Hrvatska pjesma “U boj” i japanski muški zbor", Povijest u nastavi, Vol.VI, broj 12 (2) prosinac 2008.</ref>