Knos: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+ short movie from Commons
dopuna i poveznice
Redak 1:
[[File:Knossos - North Portico 02.jpg|mini|desno|300px|<center>Sjeverni ulaz u [[Minoj]]evu palaču.]][[File:Crete integrated map-en.svg|mini|desno|300px|Zemljovid Krete s označenim položajem Knosa u blizini glavnoga grada [[Heraklion]]a.]]
'''Knos''' ili '''Knosos''', ([[grčki]]: Κνωσός''Κνωσ/σ/ός, najvećeKnōs/s/ós'') je [[arheologija|arheološko]] nalazište na sjeveru otoka [[Kreta|Krete]], 4 km južno od [[Heraklion]]a ([[Grčka]]); po [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] prijestolnica kralja [[Minos]]a<ref name=LZMK>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32096 Knos], on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>. Knos je najveće arheološko nalazište iz [[brončano doba|brončanog doba]] na [[Kreta|Kreti]], te se smatra prvim [[Europa|europskim]] gradom.[[grad]]om<ref>Todd Whitelaw, Todd (2000.). "''Beyond the palace: A century of investigation at Europe's oldest city".'', Bulletin of the Institute of Classical Studies: 223., 2000., str. 226.</ref>. LokalitetNajznačajniji je biospomenik naseljen od[[minojska kultura|kretsko]]-[[neolitmikenska kultura|mikenske kulture]]a, o.ima 7000.mnoge dodvorane 6500.s pr.ostacima Kr.,zidnih doslika predi kraj[[štuko]] brončanogaukrasa, doba[[kanalizacija|kanalizacijski]] sustav, izmeđurazna 1380.spremišta i 1100.dobro pr.zaštićene Kr.[[podrum]]e, [[kupaonica|kupaonice]] Palačas utekućom Knosu,vodom sagrađena okoi 1900sl. pr<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/31591/ KrKnos(os), bilaProleksis jeenciklopedija], obredno22. ilipnja političko2012. središtePristupljeno [[minojska27. kultura|minojskelistopada kulture]]2016.</ref>
[[Datoteka:Knossos bull.jpg|mini|300px|lijevo|<center>''[[Igra s bikom]]'', [[freska]] iz palače u Knosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene.]]
[[File:Crete integrated map-en.svg|mini|desno|300px|<center>Zemljovid Krete s označenim položajem Knosa u blizini glavnoga grada [[Heraklion]]a.]]
Ime "''Knos"'' sačuvano je zahvaljujući [[stara Grčka|starogrčkim]] napisima o glavnome gradu Krete, a povezano je s arheološkim nalazištem zahvaljujući [[stari Rim|rimskim]] [[kovanica]]ma pronađenima na okolnim poljima. Kovanice sadrže ime "''Knos"'' kao i slike [[minotaur]]a i [[labirint]]a iz [[mit]]a o kralju [[Minoj]]u, legendarnom vladaru Krete iz Knosa.
 
==Povijest==
Ime "Knos" sačuvano je zahvaljujući [[stara Grčka|starogrčkim]] napisima o glavnome gradu Krete, a povezano je s arheološkim nalazištem zahvaljujući [[stari Rim|rimskim]] [[kovanica]]ma pronađenima na okolnim poljima. Kovanice sadrže ime "Knos" kao i slike [[minotaur]]a i [[labirint]]a iz [[mit]]a o kralju [[Minoj]]u, legendarnom vladaru Krete iz Knosa.
[[Datoteka:Reconstruccio Knossos.jpg|mini|300px|lijevo|<center>Rekonstrukcija izgleda Knosa na vrhuncu moći oko 1600. pr. Kr.]]
Lokalitet je bio naseljen od [[neolitik]]a, oko 7000. ili [[6500. pr. Kr.]], do pred kraj brončanoga doba, između 1380. i [[1100. pr. Kr.]] Palača u Knosu, sagrađena oko [[1900. pr. Kr.]], bila je obredno i političko središte [[minojska kultura|minojske kulture]]. Palača u Knosu je bila srušena oko [[1400. pr. Kr.]] Grad iz [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimskog razdoblja]] bio je podignut izravno uz palaču, a zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima dr. Antonisa Kotsonasa sa Sveučilišta [[Cincinnati]] utvrđeno je kako je tijekom ranog [[željezno doba|željeznog doba]] Knos bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo<ref>Miroslav Bartulović, ''[https://hr.sott.net/article/5615-Knosos-drevni-Grcki-grad-bio-je-puno-veci-nego-sto-se-dosad-mislilo Knosos, drevni Grčki grad, bio je puno veći nego što se dosad mislilo]'', 19. siječnja 2016. Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>
 
Stanovništvo se u 9. stoljeću preselilo u novosagrađeni [[Arapi|arapski]] grad ''Ḫandaq'' (suvremeni [[Heraklion]]). U 13. stoljeću se zvao ''Makryteikhos'' („Dugi zid”), a [[episkop]]i [[Gortyn]]a su sebe nastavili zvati episkopima Knosa sve do 19. stoljeća<ref>{{cite book |authors=Oliver Rackham and Jennifer Moody |title=The Making of the Cretan Landscape |publisher=Manchester University Press |year=1996 |isbn=0-7190-3646-1 |pages=str. 94., 104.}}</ref>
Ostaci Knosa otkriveni su 1878. godine, a njihovo arheološko iskopavanje 1900. je započeo Sir [[Arthur Evans]]. Raspored palače čini mnoštvo radnih, stambenih i spremišnih prostorija do glavnoga trga. Prikaz mnogih značajki života na Kreti u brončanome dobu daju restaurirane unutarnje i vanjske [[freska|freske]], dekorativni motivi na keramici, te znakovlje na pečatima i brtvama.
 
Ostatke Knosa otkrio je grčki istraživač Minos Kalokerinos 1878. godine, a po oslobođenju Krete od [[Osmansko Carstvo|Osmanske]] vlasti 1899., njihovo arheološko iskopavanje je započeo Sir [[Arthur Evans]] 1900. godine. Evans je otkrio i niz slojeva od neolitičkih, preko minojskih, grčkih i rimskih do bizantskih i turskih; po nalazima iz minojskih slojeva Evans je utemeljio kronologiju cijele [[egejska kultura|kretsko-mikenske kulture]]<ref name=LZMK/>.
[[Datoteka:Palace of Minos, Knossos, Crete - no audio.webm|minijatura|lijevo|Knos]]
== Izvori ==
 
Ovo arheološko nalazište, smješteno u predgrađu Herakliona, je postalo popularno turističko odredište, te je opsežno, a ponekad i kreativno, „nadograđeno” kako bi se učinilo pristupačnije povremenim posjetiteljima na način koji to polje neoznačenih ruševina ne bi moglo biti.
{{izvori}}
 
==Odlike==
[[Datoteka:Cnossos-planol.png|mini|300px|lijevo|<center>Tlocrt izgleda Knosa koji snažno podsjeća na [[labirint]].]][[Datoteka:Throne Hall Knossos.jpg|mini|<center>Kraljevska prostorija s prijestoljem u palači (jedna od više njih u palači).]]
Na površini od gotovo 2 [[ha]] oko 2000. pr. Kr. bila je podignuta tzv. „starija [[palača]]”, zapravo kompleks zgrada smješten oko središnjega dvorišta, višekratno pregrađivana i uništena [[potres]]om polovicom 8. stoljeća pr. Kr. Na njezinim je ruševinama oko 1600. pr. Kr. izgrađena „nova palača”, još veća i raskošnija. S obzirom na terasasto zemljište, do pojedinih dijelova palače vode stubišta, a po svemu sudeći i palača je imala više katova. Oko velikoga središnjeg dvorišta nižu se mnoge reprezentativne prostorije (dvorana s [[prijestolje]]m) i stanovi, skladišta s velikim [[keramika|keramičkim]] posudama za zalihe, radionice i dr.<ref name=LZMK/>.
[[Datoteka:AMI - Goldene Doppelaxt.jpg|mini|lijevo|<center>Brončana minojska sjekira ''labris'', Arheološki muzej u Heraklionu.]][[Slika:Pithoi in Knossos.jpg||minijatura|<center>Magazin 4 s divovskim ''pithoi'' vrčevima koji su bili smješteni u udubljenjima, za čuvanje namirnica poput vina, ulja ili žita, su bili teški nekoliko tona kada su bili puni, te se stoga nisu mogli pomjerati i ukopani su kako bi im otvori bili pristupačniji.]]
''Palača u Knososu'' (2000.-1300. pr. Kr.) je najveća od sačuvanih minojskih utvrđenih središta. Četiri krila su raspoređena oko središnjeg [[trg]]a, sadrži kraljevska dvorišta, radionice, svetišta, skladišta, dvoranu s prijestoljem i prostoriju za bankete<ref>[http://odysseus.culture.gr/h/3/eh351.jsp?obj_id=2369 Arheološko nlazište Knos], Ministarstvo kulture i sporta Grčke 2012. {{eng oznaka}} Pristupljeno 27. listopada 2016.</ref>. Oko velikog pravokutnog centralnog trga grupiraju se brojne (oko njih 200) prostorije za reprezentaciju, stanovanje, magazini, radionice i stubišta. Palača je imala mnoštvo zgrada koje su građene u više razina povezivanih stubama. Rasporedom prostorija, nizom [[trijem]]ova i stuba unutrašnji se prostori otvaraju i medusobno povezuju. Zanimljiv je pravokutni raspored prostora u kojemu je kretanje dosta zamršeno, uvijek određeno pravim kutom. U nacrtu nema logičnog rasporeda ni sklada, te je palača poistovjećivana s [[labirint]]om (od ''labrys'' = sjekira, jer je u njoj na zidovima naslikano mnoštvo dvosjeklih sjekira, simbola minojske kulture) postalo sinonim za zamršenu zgradu u kojoj se čovjek ne može snaći ili se može lako izgubiti.
[[Datoteka:Palace of Minos, Knossos, Crete - no audio.webm|minijatura|lijevo|<center>Knos video.]]
Stubište i gornje prostorije su podignuti na kretskim [[stup]]ovima i na kružnim [[arhitrav]]ima, vodoravnim kamenim gredama (obojanim u crvenu boju). Neobični su po tome što se sužavaju pri dnu, čime im se remeti stabilnost (što govori o neznanju graditelja), no to je ublaženo njihovim kapitelom (obojanim u crno) koji je izrazito širok (što govori o zrelosti graditelja). Vjeruje se da je graditelj palače (po mitu to je bio sam [[Dedal]]) želio stvoriti dojam kako su gornji dijelovi palače nošeni čarolijom. U palači su čak postojale i polu-prozirne pregrade od jako istanjenog kamena – obrada stakla još nije bila poznata.
 
Kako je u palači bila provedena kanalizacija, u dvoranama su imali kupatila i tekuću vodu. Postojale su i dvorane za borilačke vještine i sportske aktivnosti.
 
''[[Megaron]]'' je najreprezentativnija prostorija vladareva doma, to je tip prostora iz ovog perioda, a iz njega se kasnije razvio [[grčki hram]]. Potpuno razvijeni tip megarona ima [[trijem]] (2 stupa), ulazi se kroz 3 ulaza u predvorje, a iz predvorja kroz vrata u četverokutni megaron usred kojeg je ognjište okruženo s 4 stuba koji nose konstrukciju krova. Pogled na kraljev i kraljičin megaron nam govori kako im je prioritet bio privatan i lagodan život. Njihove šarolike [[Freska|freske]] odaju jednu radošću ispunjenu dekorativnu umjetnost.
 
==Slikarstvo Knosa==
 
Zidovi reprezentativnih prostorija ukrašeni su štukaturama, reljefima i freskama. Na njima su raznovrsni biljni (ljiljani, palme) i životinjski motivi (dupini, bikovi, grifoni), ali i ljudski likovi u realističkim i fantastičnim prizorima (»Parižanka«, »Princ s ljiljanima«, »Nosač vaze«).
 
== Izvori ==
{{commons|Knossos}}
{{mrva-arheoizvori}}
 
{{mrva-pov}}
==Vanjske poveznice==
* [http://www.bsa.gla.ac.uk/knosos British School, Atena - Knossos], uključuje Activex obilazak s interaktivnim panoramama unutrašnjosti Knosa.
 
{{coor title dms|35|17|53|N|25|9|47|E|type:landmark_region:GR:landmark_scale:2000}}
 
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Grčkoj‎]]