Inačica od 3. svibnja 2016. u 20:26 uredi 84.177.26.29 (razgovor) →‎Vanjske poveznice: mala ispravka prezimena ← Starija izmjena		Inačica od 28. listopada 2016. u 07:10 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Fra-Lovro-Karaula.jpg\|mini\|250px\|Fra Lovo Karaula.]] Fra '''Lovro Karaula''' ([[1800.]] - [[1875.]]), hrvatski franjevac iz BiH. Jedan je od najistaknutijih [[Franjevci\|franjevaca]] u BiH devetnaestog stoljeća. Rodio se u [[Žirović]]u kod [[Livno\|Livna]]. Mučki ubijen na Ilindan [[1875]]. godine. Redak 8: [[1816]]. stupio je u [[Franjevci\| franjevački red]], studirao filozofiju i bogoslovlje u [[Vác]]u, u [[Mađarska\|Mađarskoj]], a zatim vršio razne pastoralne dužnosti u [[Bosna\|Bosni]]. Bio je kapelan u [[Ivanjska\|Ivanjskoj]] i [[Ljubunčić]]u (1825.-28.), župnik u livanjskoj župi [[Vidoši]] (1832.-40.), gvardijan u [[Fojnica\|Fojnici]] (od 1840.), župnik u [[Čuklić]]u (od 1854.), predsjednik pa gvardijan samostana na [[Samostan Gorica\|Gorici]] u [[Livno\|Livnu]] (od 1858. odn. 1860.), župnik u [[Ljubunčić]]u (od 1864.). Obavlja je i druge povjerljive i važne službe: bio je tajnik [[Augustin Miletić\|biskupa Miletića]] (1828.-31.), [[kustos]] (1851.- 54.), izaslanik [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena\|Provincije]] u [[Istanbul\|Carigradu]] (1843.-46.) i [[pohoditelj]] [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena\|Provincije]] u ime vrhovne uprave Reda (1857.). Zbog svojih zasluga imenovan je počasnim provincijalom. == Podizanje vjerskih objekata == Redak 24: == Ubojstvo == Na Ilindan [[1875]]. fra Lovro je otišao održati misu na groblju [[Vašarovine]]. Vraćao se popodne na konju moleći [[krunica\|krunicu]]. Pod [[Žirović]]em, su ga napala trojica livanjskih muslimana: Nurija Dizdar, Avdibeg Čorbadžić i njegov sin. Oborili su ga s konja i udavili. Pastiri skriveni u grmlju (jedan je od njih, Juro Ištuk, bio sasvim blizu) su to posvjedočili i obavjestili ~~franjevace~~franjevce u Livnu. Gvardijan fra [[Anđeo Ćurić]] zatražio je odmah od kotarskih vlasti istragu. Sabotirajući istu i navodeći izmišljeni uzrok smrti, turske vlasti su na kraju odbili dolazak okružnog liječnika iz [[Travnik]]a kojeg su pozvali franjevci, te je pokojnik nakon četiri dana čekanja, pokopan na samostanskom groblju na Gorici. Kasnije mu je tijelo bilo preneseno u crkvu. Istraga iza pokopa vođena je jednako bez volje da se utvrdi istina. Naknadno je vicekonzul Josip Dragomanović rekao franjevcima da je austrijski generalni konzul s pouzdane strane saznao da je sama turska vlada u Sarajevu naručila to ubojstvo! Redak 52: {{GLAVNIRASPORED:Karaula, fra Lovro}} [[Kategorija:~~Katoličanstvo~~Rimokatolička Crkva u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački franjevci]]

Lovro Karaula: razlika između inačica