Inačica od 29. listopada 2016. u 19:15 uredi United Union (razgovor \| doprinosi) 131 edit fix ← Starija izmjena		Inačica od 29. listopada 2016. u 23:44 uredi ukloni ovu izmjenu United Union (razgovor \| doprinosi) 131 edit Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: '''Luteranizam''' je dio [[zapadno kršćanstvo\|zapadnog kršćanstva]] koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16. stoljeća [[Martin Luther\|Martina Luthera]]. Reakcije vlasti i Katoličke crkve na međunarodno širenje Lutherovih 95 teza su dovele do druge podjele [[kršćanstvo\|kršćanstva]] nakon 1054. Lutherovi pokušaji reforme teologije i crkvene prakse doveli su do protestantske [[reformacija\|reformacije]] prvenstveno na teritorijima njemačkog govornog područja [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]]. Počevši s [[Devedeset pet teza]], objavljenih 1517., Lutherova djela su se proširila po inozemstvu čime je započelo širenje rane ideje reformacije koja je bila izvan kontrole Rimske kurije i cara Svetog Rimskog Carstva. Razdor između luterana i katolika postao je ~~jasan~~evidentan objavom Wormskog edikta 1521. kojim je osuđen Lutherov nauk te zabranjeno građanima Svetog Rimskog Carstva braniti ili propagirati ga za što je bila predviđena kazna konfiskacije cjelokupne imovine, čija bi jedna polovina pripala caru, a druga tužitelju. Razdor se prvenstveno bazirao na na nesuglasiju oko pravog izvora autoriteta u crkvi iliti "formalnog principa reformacije" te nauke o opravdanju iliti "materijalnog principa". Luteranizam zagovara doktrinu koja ~~kaže da je Sveto pismo konačni autoritet u svim pitanjima vjere, odnosno~~ zagovara opravdanja "samo po milosti kroz vjeru i na temelju Svetog pisma", uzimajući Sveto pismo konačni autoritet u svim pitanjima vjere. Ovakav nauk je u direktnoj suprotnosti s naukom Katoličke Crkve, definiranim na [[Tridentski sabor\|Tridentskom saboru]], koji kaže da autoritet u pitanjima vjere dolazi iz pisane Božje objave (Sveto pismo), ali i usmene kršćanske predaje (Tradicija). Nadalje, luteranizam prihvaća zaključke isključivo prva četiri [[Ekumenski sabor\|ekumenska sabora]] koji su održani prije 1054. kada je kršćanska crkva još uvijek bila jedinstvena. Za razliku od Kalvinista, Luterani su zadržali mnoge liturgijske prakse i sakramentalna učenja predreformirane Crkve, s posebnim naglaskom na euharistiju. Luteranska teologija se u svom nauku razilazi od kalvinističke i po pitanjima [[Kristologija\|kristologije]], svrhe Božjeg zakona, božanske milosti, koncepta svetih i [[Predodređenje\|predodređenosti]]. Luteranizam je danas sa svojim 80 milijuna sljedbenika treća najveća protestanska denominacija svijeta. Luteranska svjetska federacija, najveća unija luteranskih crkava, predstavlja više od 72 milijuna ljudi. Ostale luteranske organizacije uključuju Međunarodno luteransko vijeće, Konfesionalnu evanđeosku luteransku konferenciju te mnoge neovisne crkve. Luteranizam je službena državna religija u Norveškoj, Danskoj te na Islandu, Grenlandu i Farskim otocima. Nadalje, Finska nacionalna crkva pripada luteranskoj denominaciji. ==Glavna ideje luteranstva==

Luterani: razlika između inačica