Izraelska sigurnosna ograda: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sit |
|||
Redak 8:
Sigurnosnu ogradu predložio je prvi član socijaldemokrata '''Amram Micna''', koji u kontekstu druge [[Intifada|Intifade]] i samoubilačkih napada od Palestinaca zatražio odvajanje Izraela od Zapadne obale, dok je [[Jichak Rabin]] još [[1992]]. imao grubu prvotnu ideju o odvajanju zalažuči se jasne granice. Pošto su se zaustavili napadi iz [[Gaza|Gaze]] kada je sagrađena slična sigurnosna ograda [[1994]]., vlada je odlučila sagraditi i jednu u Judeji i Samariji (Zapadnoj obali) i zaustaviti napade koji su ubili stotine izraelskih civila. [[Izraelci]] stoga barijeru zovu „ograda koja štiti od terorizma“, dok je Palestinci zovu „zidom [[Apartheid]]a“. Prema podacima izraelskog veleposlanstva u [[Berlin]]u, ograda vrši svoju svrhu jer su samoubilački napadi s područja Palestinske Samouprave u [[2003]]. ubili 43 ljudi i ranili 221 u području s barijerom, a u području bez barijere ubili 89 i ranili 411. U prvoj polovici [[2004]]. godine ubijeno je samo 19 ljudi a 102 je ranjeno u području bez barijere, dok nitko nije nastradao u području s barijerom [http://berlin.mfa.gov.il/mfm/web/main/document.asp?DocumentID=55578&MissionID=88][http://www.securityfence.mod.gov.il/Pages/ENG/questions.htm].
Zbog toga što ograda ne slijedi tzv. zelenu liniju koja dijeli Izrael i Zapadnu obalu nego zadire u palestinski teritorij [http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/11/05/mideast/], neki su kritičari prigovarali da židovska država želi preoblikovati
== Sigurnosna ograda ==
Redak 14:
[[Datoteka:Security Fence and settlement.jpg|lijevo|mini|200px|Sigurnosni zid koji obuhvaća židovsko naselje]]
Većina sigurnosne ograde (oko 90 %) sastoji se od osigurane metalne ograde sa bodljikavom žicom, rovova, ograde sa senzorima za detektiranje gibanja kako bi se zaustavile nepodobne osobe, linijom od pijeska za lakše uočavanje otisaka od stopala, puta za patrolu te još jednom bodljikavom žicom postavljenom na izraelskoj strani. Na obje strane ograde, koje
Procjena troškova ovog projekta leži negdje oko 3.67 milijuna $ po milji ili 2.44 milijuna $ po kilometru, čime se ukupni trošak barijere penje na oko 1.6 milijardi $ (oko 1 % izraelskog [[BDP]]-a iz [[2006]].)[http://www.parapundit.com/archives/003091.html]. Između ograde postoje različiti izlazi kroz kojih pojedinci i vozila uz dozvolu mogu ići iz izraelskog na
== Tok ==
Tok sigurnosne ograde je proglašen nezakonitim od jednog
[[Datoteka:Palestinian children and Israeli wall.jpg|lijevo|mini|200px|Palestinska djeca se igraju ispred zida]]
Redak 26:
Ograda se postavlja tako da židovska naselja bivaju barem 2.5 kilometara udaljena od nje. Na nekim mjestima postoje čak i enklave te su pripojena neka židovska naselja duboko u Zapdnoj obali, poput '''Ariela''', '''Gusha Etziona''', '''Maale Adumim''' te istočnog [[Jeruzalem]]a [http://www.btselem.org/English/Separation_Barrier/index.asp]. Također nije jasno hoće li izraelska vlada odlučiti sagraditi ogradu i na istočnoj strani Zapadne obale, prema [[Jordan]]u. Procjenuje se da će negdje između 6 i 45 % Zapadne obale biti odvojeno. Do ožujka [[2006]]. je oko 60 % ograde bilo završeno.
[[14. travnja]] [[2004]]. američki predsjednik [[George W. Bush]] je izjavio: „U svjetlu novih stvarnosti na tlu, uključujuči već
== Mišljenja u svijetu ==
[[Datoteka:West Bank Fence South Hebron2.JPG|desno|mini|200px|Trasa sigurnosne ograde južno od [[Hebron]]a]]
Većina zemalja se slaže s tim da [[Izrael]] ima pravo braniti se i zaštiti svoje građane, ali se protivi izgradnji barijere izvan zelene linije te prodiranje njene rute duboko u palestinski teritorij. Čak je i SAD u nekoliko navrata izrazila zabrinutost zbog toga što barijera ne slijedi zelenu liniju jer bi moglo imati posljedice na mirovni proces na Bliskom istoku.
[[UN]]-ova rezolucija vijeća sigurnosti je u listopadu [[2003]]. planirala nazvati izraelsku sigurnosnu ogradu nelegalnom baš zbog tih odstupanja od granice, ali je SAD iskoristio veto i tako ju blokirao. [[SAD]] je opravdao svoju odluku nedostatkom osude terorističkih napada palestinskih militanata u toj rezoluciji. Tjedan dana kasnije skupština UNO-a je izglasala sličnu rezoluciju sa 144 naprema 4 glasa protiv i 12 suzdržanih. Rezolucija, koja za razliku od one od vijeća sigurnosti nije obavezna, naziva zadiranje sigurnosne ograde u palestinski teritorij „u suprotnosti sa međunarodnim pravom“ i zahtijeva da Izrael „zaustavi gradnju barijere te ju povuče“. Izraelski zastupnik u UN-u, '''Dan Gillerman''', opravdao je pravo svoje države na gradnju barijere zbog terorističke prijetnje njihovih građana od Zapadne obale. I nizozemski sud '''ICJ''' u [[Haag]]u je [[9. srpnja]] [[2004]]. proglasio izraelska naselja u Zapadnoj obali kao „nelegalna“ a barijeru kao „kršenje ženevske konvencije“ [http://www.welt.de/print-welt/article326644/Den_Haag_lehnt_Israels_Sperranlage_ab.html].
Odluka ICJ-a, koji je surađivao sa Arapskom ligom u utvrđivanju činjenica, je bila kritizirana od Izraela koji
== Palestinska perspektiva ==
Palestinci se protive gradnji barijere na njihovom teritoriju i često spominju sigurnosnu ogradu kao „''zid Apartheida''“ [http://www.palestinehistory.com/wallfacts.htm] jer je tisuće ljudi zbog nje od lipnja [[2002]]. izgubilo temelje za život; prisilnim odvajanjem izgubili su udio farmi i privatnih posjeda. Navodno će nakon završetka izgradnje barijere oko 142.640 hektara zemlje ili 10 % Zapadne obale biti pripojeno Izraelu [http://domino.un.org/UNISPAL.NSF/9a798adbf322aff38525617b006d88d7/659581cf3863644f85256fbf0068c624!OpenDocument]. Neki stanovnici su odvojeni od pristupa bunarima i poslovnim mjestima. Zbog barijere je srušeno 232 zgrade, 121 dućan i jedna škola [http://www.pengon.org/] zbog čega su mnogi Palestinci protestirali.
== Vanjske poveznice ==
| |||